Profesor Nihad Fejzić sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je govorio o primarnoj prevenciji zoonoza, kroz neobičnu i zanimljivu tezu i proračun troškova koje uzrokuju pojedina oboljenja i značaja i koristi prevencije
Jedno zdravlje
– Ono što je veoma bitno da naglasimo da je INZ prvi bosanskohercegovački institut koji provodi koncept Jedinstvenog zdravlja. To je, danas, poslije Covida i u vremenu kada učimo lekcije i greške koje smo imali u proteklom periodu, jedini ispravan te naučno utemeljen način kako da sprečavamo, preveniramo bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama – istakao je Fejzić.
Zajednički se, dodaje, mora tragati za rješenjima koja bi osigurala poduzimanje preventivnih mjera na suzbijanju pojave i širenja takvih bolesti.
Govorilo se o eksploziji zoonotskih bolesti, koliko one koštaju međunarodnu zajednicu i sve države, te istaknuto da do njih dolazi sve više i češće kako zbog promjena načina života i ponašanja ljudi, većeg ;saobraćanja" osoba između država i kontinenata, ali i sve razvijenijeg krijumčarenja životinja, a s njima i bolesti.
O prijetnjama zaraznih bolesti iz okoline – novim i starim "obnovljenim" govorio je dr. Jasmin Durmišević, iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.
– Ove se godine obilježava 50. godišnjica ustanovljenja Svjetskog dana okoliša, i to temom “Imamo samo jednu planetu Zemlju”. U INZ-u smo odlučili da skrenemo pažnju kako narušavanje životnog okoliša utiče na pojavu novih i širenje starih zaraznih bolesti, odnosno kako to utiče na zdravlje ljudi.
Primjera za to imamo oko nas, poput malarije i tuberkuloze, koje su ponovno tu, registrovane, iako su bile gotovo iskorijenjene na našem području. Zdravlje ljudi je neodvojivi dio životne sredine, pa uticaj na okoliš ima veliki okoliš na zdravlje ljudi, kroz više faktora – istakao je Durmišević.
Promjena obrazaca ponašanja ljudi, napominje, dovodi još od prahistorije i do pojave novih obrazaca širenja zaraznih bolesti.
– Svjedoci smo da je pandemija Covida-19, kojoj još uvijek svjedočimo, u stvari je potekla, najvjerovatnije, od prakse korištenja nekih egzotičnih životinja u ishrani, navodi napominje Durmišević.
On je dodao da na Planeti zemlji postoje ogromni prostori u koje ljudska noga nije kročila, a promjenom klime, ali i djelovanjem ljudi dolazi do migracije životinja, upliva ljudi u životinjski i biljni svijet, a time i do "miješanja" novih, neistraženih bolesti sa ljudima.
– Zato kažemo da će u vremenu pred nama dolaziti sve češće do "epidemija iznenađenja", jer će dolaziti do sve češćih kontakata između životinja koje nikad nisu bile u međusobnom kontaktu, ali i njihovog kontakta sa ljudima, koji su podložni zarazi, istakao je Durmišević.
Povratak starih bolesti
Epidemiolog zeničkog Instituta za zdravlje i sigurnost hrane dr. Alis Kozica je govorio o zaraznim bolestima koje su bile iskorijenjene ili blizu iskorjenjivanja, ali je došlo do njihovog ;vraćanja na scenu, te povezanosti tih procesa sa uništavanjem okoline". Napomenuo kako je promjenom klime došlo do pojave novih zaraznih bolesti u svijetu, ali i u BiH, a čemu je doprinio i ljudski faktor.
– Dobar primjer je sam Covid-19, kako se pojavio i napravio planetarno oboljenje. Novi tip virusa izazvao je pandemiju. Naravno, jedan dio ljudi još uvijek polemiše da li vjeruje ili ne vjeruje, ali je naučno potvrđeno prisustvo virusa i oboljenja koja se javljaju – napomenuo je Kozica.
Humana i veterinarska medicina, podvlači, mora uspostaviti strategiju kako bi se “adekvatno reagovalo”, odnosno da bi na vrijeme prevenirali sve bolesti i oboljenja. Pogotovo što se promjene klime jako brzo dešavaju, te je nužno preventivno djelovati, kako bi se spriječila pojava bolesti.
– Malarija, koja je šezdesetih godina prošlog vijeka bila iskorijenjena u BIH, sada se pojavljuje ponovno. uzrok za to su klimatske promjene, migracije, kako ekonomske, političke, tako i ekološki uzrokovane migracije. Slično je i sa tuberkulozom. Svim tim situacijama uzrok je čovjek i njegovo djelovanje, istakao je dr. Kozica.
