Moćne sile u Bosni i Hercegovini kao i izvan nje ponovo ga raspiruju, prijeteći vraćanjem nekih od najgorih dana prošlosti, navodi se u tekstu magazina Foreign Policy, na 27. godišnjicu srebreničkog genocida.
Kolumnistica Janine di Giovanni na početku teksta citira pisca nagrađenog Pulitzerom, Viet Thanh Nguyena, koji je kazao kako se “svi ratovi vode dva puta, prvi put na bojnom polju, drugi put u sjećanju”, uz komentar kako je Nguyen govorio o Vijetnamu, ali da je isto primjenjivo na Srebrenicu.
“Bio je to najveći masakr u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Mrtvi ne mogu govoriti, ali svake godine usred ljeta obitelji žrtava idu na mračno hodočašće. Nekadašnji rudarski grad u istočnoj Bosni – nekad poznat kao mjesto gdje su neplodne žene dolazile piti njegovu čudotvornu vodu – Srebrenica je sada sinonim za strašne mračne događaje koji su započeli 11. jula 1995. godine”, navodi se na početku teksta objavljenog pod naslovom ‘Srebrenička godišnjica: Vraćaju se etničke tenzije u Bosni’.
Uz podsjetnik na tragične događaje tokom 90-tih godina prošlog stoljeća, uključujući granatiranja, masovne egzekucije, skrivanje posmrtnih ostataka u primarnim, sekundarnim pa i tercijarnim grobnicama, autorica teksta ističe kako ovaj istočni bosanskohercegovački gradić i dalje postoji kao “strašna, nezacijeljena rana”.
Upozorava na to da istaknute osobe u BiH pa i Srbiji “dosljedno umanjuju ili čak direktno negiraju genocid koji su u Srebrenici počinili bh. Srbi”.
“Poricatelji uključuju tvrdokorne političare – poput političkog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, koji je odbacio masakr u Srebrenici kao “izmišljeni mit” – i srbijansku premijerku Anu Brnabić”, ističe Di Giovanni i dodaje da je među negatorima genocida u Srebrenici i nobelovac, austrijski pisac Peter Handke.
Poricanje genocida, nastavlja autorica teksta, postalo je toliko “zabrinjavajuće i sveprisutno” da je sada bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko prošle godine nametnuo zakon kojim se kriminalizira poricanje genocida u Srebrenici ili drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca ili imenovanje ulica ili javnih ustanova po njima.
“No, otrovni nacionalizam koji je potaknuo te zločine prije 27 godina nije nestao, a moćne sile u Bosni i Hercegovini kao i izvan nje ponovno ga raspiruju, prijeteći vraćanjem nekih od najgorih dana prošlosti”, upozorava autorica teksta, prenosi N1.
