Izgradnju spomenika, koji će simbolizovati trajno sjećanje na dešavanja iz jula 1995. godine, podržale su lokalne vlasti grada Rogno i Provincije Bergamo.
Komšić je poručio da će “Cvijet Srebrenice” odnosno spomen-obilježje koje je nastalo zahvaljujući empatiji i suosjećanju, slati glasnu poruku čitavom svijetu, te biti nijemi podsjetnik nevinosti, bola i stradanja, ali ujedno i nade da ni jedan jedini čovjek nikada više ne smije biti žrtva zločinačke ruke.
“U ime građana Bosne i Hercegovine koji žele mir želim vam zahvaliti na ovom izrazu poštovanja prema žrtvama genocida. To je snažna poruka da zlo koje se počini na jednom grupom ljudi zbog njihovog imena i porijekla jeste zlo nad cijelim čovječanstvom, ali istovremeno i poruka da samo ujedinjeni se zločinu i genocidnim namjerama možemo oduprijeti. To je preduslov za izgradnju boljeg svijeta, utemeljenog na vrijednostima humanizma, i saradnje među ljudima i državama”, rekao je Komšić.
“Povodom 25. godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici, italijanski premijer tada je poručio da je ono što se desilo u Srebrenici bio poraz naših zajedničkih vrijednosti. Želim ovdje podsjetiti na tu važnu poruku koja je izrečena u ime države i građana Italije, i to naročito zbog toga što smo nažalost i danas svjedoci zločina i kršenja osnovnih ljudskih prava, pa i međunarodnog prava u Ukrajini koja je izložena agresiji Rusije. Evropa i čovječanstvo konačno moraju izvući pouke iz genocida u Srebrenici kako bi se nasilje kojemu su danas ponovo izloženi nevini ljudi zaustavilo”, kazao je.
“Uzalud podsjećamo na zločine ako se pred našim očima dešavaju novi zločini, i zato se svi moramo ujediniti u odbrani zajedničkih vrijednosti, a mir i tolerancija među ljudima je jedna od osnovih vrijednosti na kojima je utemeljena sama Evropska unija”, poručio je Komšić.
Zajedno sa Komšićem je i potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Milan Dunović.
“Zajednički odajemo poštovanje žrtvama genocida u Srebrenici. Međutim, otvaranje spomen-obilježja „Cvijet Srebrenice“ tužan je događaj kojim se dostojanstveno sjećamo žrtava najvećeg i najstrašnijeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Svaki put kada dođem u Memorijalni centar u Potočarima osjetim poniznost pred nadgrobnim spomenicima žrtava čiji je život, a često i mladost, prekinut rukama krvnika koji su, u svojim bolesnim mislima, osmislili sistematski plan uništenja jednog naroda kako u Srebrenici, tako i cijeloj Istočnoj Bosni.
Tako i danas, stojeći pred ovim spomenikom, pred cvijetom punim krvi, ali i prkosa, smrti, ali i snage, osjetim poniznost pred žrtvama, ali i poniznost pred preživjelima koji sa toliko hrabrosti i snage tragaju za nestalima i bore se za pravdu i istinu. Svako od nas nositelja javnih funkcija dužan je pomoći toj borbi i stati na stranu istine.
A istina je samo jedna. U julu 1995. godine počinjen je genocid nad Bošnjacima Srebrenice i Podrinja sa sistematski planiranom namjerom potpunog istrjebljenja jednog naroda. Taj plan osmislile su politike tadašnjih vođa Republike Srpske na čelu sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, a sprovele tzv. Vojska RS-a uz logističku i vojno-policijsku podršku režima u Beogradu. Tu istinu potvrđuju prije svega presude Međunarodnog suda u Haagu, ali i svjedočanstva onih koji su imali snage svoje priče ispričati i time ostaviti trag o strahotama koje su preživjeli. Svako relativiziranje ove činjenice predstavlja podršku politikama negiranja i nastavak genocidne ideje.
Posebno je važno da sjećanje o genocidu živi i van Srebrenice i van Bosne i Hercegovine i zato ovaj spomenik, u Italiji, koji danas otvaramo predstavlja trajnu opomenu Evropi i svijetu da ne smijemo ostati nijemi pred širenjem bolesnih genocidnih politika i ne smijemo dopustiti da se Srebrenica ponovi bilo gdje.
Nažalost, i pored svih dokaza, U Bosni i Hercegovini i regionu, nacionalističke ideje poricanja genocida žive i dalje, i dodatno otežavaju porodicama žrtava i preživjelima da istraju u svojoj borbi za istinu, obezvrjeđujući njihovu bol.
Važno je i da sa ovog mjesta damo podršku i generacijama koje su rođene nakon genocida. Njihovi životi su tek počeli, rođeni su na zemlji natopljenom krvlju svojih predaka, a na njoj nastavljaju živjeti. Svaki od tih mladih života pokazatelj je da oni koji su imali genocidne ideje nisu uspjeli u namjeri da unište život i svaka od tih mladih osoba živa je opomena čovječanstvu da se opasnim politikama rata i mržnje mora stati u kraj.
Također, smatram da je žalosno što moje poštovanje prema žrtvama i nedvosmisleno priznavanje presuda međunarodnih sudova predstavlja rijetku iznimku od predstavnika vlasti koji dolaze iz istog reda naroda kao i ja.
Time je veća moja obaveza da svake godine, 11. jula, budem u Potočarima, da govorim istinu i da javno pozivam na priznavanje genocida. Volio bih da se po tome ne izdvajam i da svaki predstavnik vlasti klekne pred žrtvama i prizna utvrđenu i nedvosmislenu istinu. Genocid je počinjen i ostavio je crnu mrlju na prošlosti cijelog svijeta”, kazao je Dunović.
On je uputio čestitku Udruženju građana BiH „Ljiljan Italije“ na uspješno realizovanom projektu, piše NAP.
