Prijedlog zakona je krajem prošle godine u proceduru uputio Ramiz Karić, a njima bi se bi se broj dana bolovanja radnika koji idu na teret poslodavca smanjili sa 42 dana koliko je radniku zagarantirano trenutnim zakonskim rješenjem, na 15 dana plaćenog odsustva radi bolesti nakon čega bi Fond zdravstvenog osiguranja preuzeo isplatu naknada radnicima.
“Ako pogledamo evropsku statistiku, velika većina evropskih zemalja, ima 0 dana bolovanja na teret poslodavca. Dakle, prvi dan kad radnik ode na bolovanje, njega plaća Fond zdravstvenog osiguranja, zato što se plaćaju doprinosi. Imamo 4 zemlje gdje je to 42 radna dana, to su Njemačka, Austrija, Hrvatska i Federacija BiH, recimo 3,5 zemlje”, objasnio je na pres konferenciji jučer predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
Istakao je da je evropski presjek bolovanja 6,5 dana godišnje, dok je taj prosjek u Kantonu Sarajevu 22 dana godišnje za što poslodavci smatraju da predstavlja zloupotrebu sistema.
Član 2 predložene izmjene zakona ističe kako su povrede na radu “sastavni dio rizika obavljanja poslova i radnih zadataka i ne mogu se izbjeći, ali je potrebno naglasiti da, u tim slučajevima, poslodavac nije odgovoran”.
Zastupnik SDP-a Irfan Čengić tokom sjednice je kazao kako “poznaje državnu službenicu” koja je najavila bolovanje.
Zanemaruje tako Čengić činjenicu da državni službenici imaju zagarantirane plate i naknade jer su šanse da se raspadne budžetski sistem bilo koje države veoma mali, da predstavljaju posebnu kategoriju zaposlenika, te da će ovakav zakon najveće posljedice imati po radnike u sektorima obrade metala, građevinske radnike ili one koji rade u hemijskom sektoru kao i ostale čije je zdravlje direktno najviše ugroženo.
To je za poslodavce jednostavno “sastavni dio posla”, a ukoliko sve bude kako oni žele, najveći pritisak bit će na ljekarima koji će morati odlučivati da li je neko dovoljno loše. prenosi “Klix“.
