Zbog toga što se zemlja u pogledu grijanja oslanja na ugalj i drvo, a u pogledu proizvodnje električne energije na ugalj, gradovi Bosne i Hercegovine su među najzagađenijima u svijetu tokom zimskih mjeseci. BiH ima petu stopu smrtnosti od zagađenosti zraka.
„Zastarjelo oslanjanje na ugalj u Bosni i Hercegovini ubija na hiljade ljudi svake godine, a vlasti malo čine da taj problem spriječe ili makar upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje“, kaže Felix Horne, viši istraživač u oblasti okoliša pri organizaciji Human Rights Watch. „Kako za svega nekoliko mjeseci nastupa sezona zagađenosti zraka, ne treba gubiti vrijeme nego čim prije krenuti sa promjenama.“
Tokom zimskih mjeseci koncentracija sitnih čestica, azot-dioksida, sumpor-dioksida i drugih smrtonosnih zagađivača redovno prekoračuje nivoe koji su, kako navodiSvjetska zdravstvena organizacija, bezopasni po ljudsko zdravlje. Prema procjenama Svjetske banke, svake godine 3.300 ljudi u zemlji prijevremeno umire od posljedica zagađenosti zraka, što je 9% ukupnog broja umrlih. Na hiljade drugih osoba živi sa pogoršanim respiratornim i kardiovaskularnim problemima. Posebno su ugrožene starije osobe i djeca.
Bosna i Hercegovina proizvodi električnu energiju sagorijevanjem lignita, uglja slabog kvaliteta koji zagađuje okoliš, koga obilno ima širom zemlje u zastarjelim elektranama na ugalj. Zagađenju doprinosi i upotreba uglja, drveta i drugih biljnih materijala koji se koriste za zagrijavanje, kao i loša toplinska izolacija objekata. Zagađenost zraka tokom zimskih mjeseci dodatno je pogoršana inverzijom, uslijed koje su zagađivači praktično zarobljeni u uskim riječnim dolinama u kojima su smješteni mnogi gradovi. Smrtonosnom zraku također doprinose zastarjela vozila zagađivači.
Između decembra 2020. i aprila 2021. godine Human Rights Watch je o iskustvima sa zagađenjem razgovarao sa 35 osoba, od kojih su 22 bile starije od 65 godina. Ispitanici su bili i lokalni državni službenici, predstavnici akademske zajednice, zdravstveni radnici i aktivisti civilnog društva. Pored toga, Human Rights Watch je pregledao i podatke o kvaliteti zraka i službene vladine dokumente. Human Rights Watch je pisao nadležnim entitetskim ministarstvima, elektroprivredama u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine te lokalnim vlastima. Do objave ovog članka, odgovore su poslali Kanton Sarajevo, Ministarsto rudarstva i energetike Republike Srpske i Elektroprivreda Republike Srpske.
Jedan doktor, koji je zbog snažne sprege između industrije uglja i vlasti želio ostati anoniman, kaže: „Zimi mnogo više ljudi dolazi zbog problema sa disanjem. U ovoj [mjesnoj] zajednici je visoka stopa karcinoma i raznih kardiovaskularnih problema. Djeca redovno imaju astmu.“
Stanovnici koji žive u blizini neke od pet termoelektrana na ugalj kažu da su njihovi prijatelji, članovi porodice i susjedi umrli od karcinoma i kardiovaskularnih ili respiratornih bolesti koje oni pripisuju ili vjeruju da su pogoršane zagađenjem iz obližnjih termoelektrana. Zdravstveni radnici svjedoče o povećanim stopama respiratornih problema u područjima u blizini termoelektrana.
Roditelji su govorili o poteškoćama sa kojima se nose njegujući djecu sa astmom i bronhitisom. Neki kažu da njihova djeca u zimskom periodu ne mogu sigurno izaći iz kuće a da ne osjete akutne respiratorne simptome. Neki su djecu držali kod kuće zbog ovog problema – koji je u jednom slučaju trajao 25 dana uzastopno – pa su djeca izostajala iz škole, sa sporta, druženja sa prijateljima ili drugih aktivnosti. Posebno su pogođene starije osobe, od kojih mnogi decenijama udišu zagađen zrak. Zdravstveni radnici su frustrirani jer se problemu zagađenja zraka u dijagnozama ili reakcijama javnog zdravstva pridaje malo pažnje. I mladi Bosanci i Hercegovci koji žive u Evropskoj uniji izražavaju bojazan za zdravlje starijih članova porodice koji još žive u zemlji. „Otišao sam prije četiri godine i redovno šaljem novac svojim starim roditeljima koji ne žele napustiti svoje selo“, kaže jedan 26-godišnjak. „U zimskom periodu, sedmicama ne izađu napolje i kada razgovaram s njima, čujem ih kako sve više i više kašlju… To je užasno, ali ne žele otići.“
Složeni sistem vlasti u zemlji također predstavlja poteškoće u borbi protiv zagađenosti zraka. Nema nacionalnog tijela za zaštitu okoliša, a mnoštvo je standarda i propisa koji se slabo koordiniraju između različitih nivoa vlasti. Oba entiteta koji čine saveznu vladu imaju vlastite pravne okvire, organizacijske strukture i mreže za kvalitetu zraka, što otežava koordinaciju u pristupu upravljanju kvalitetom zraka.
Zvaničnici lokalnih vlasti kažu da 17 stanica za praćenje zagađenosti zraka, koliko ih ima u BiH, ponekad ne radi, posebno u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u zemlji, te da mnoge od njih ne prate adekvatno čestice prašine PM 2,5, koje su jedan od glavnih zagađivača koji izaziva zabrinutost. Upozorenja o izbjegavanju aktivnosti na otvorenom ili ograničavanju korištenja vozila u danima velike koncentracije zagađivača u zraku uglavnom su ograničena na glavni grad, Sarajevo.
Sagorijevanje uglja glavni je uzrok klimatskih promjena – jer je odgovorno za 20% emisija stakleničkih gasova, ali i zagađenosti zraka za koje se procjenjuje da svake godine na globalnom nivou ubije sedam miliona ljudi. Hitna promjena smjera ka obnovljivoj energiji, efikasnijim tehnologijama za zagrijavanje domova, uključujući poboljšane standarde gradnje i bolji javni prijevoz, mogu promijeniti ovu situaciju, uz istovremeno otvaranje na hiljade održivih, dobro plaćenih poslova u tom procesu, između ostalih i za bivše radnike u rudarskoj industriji, navodi Human Rights Watch.
„Svijet se nalazi usred klimatske krize i vlasti bi trebale ubrzano napuštati sagorijevanje fosilnih goriva i ne ulagati milijarde u novu infrastrukturu za dalje sagorijevanje nekih od najprljavijih fosilnih goriva na planeti“, kaže Horne. „EU bi trebala iskoristiti svoj značajni utjecaj kako bi potakla promjenu u Bosni i Hercegovini u smislu oslanjanja na ugalj, uz istovremenu borbu protiv toksičnog zraka i klimatske krize.” prneosi “N1“.
