Teška i izazovna zima
Na početku svog govora, osvrnuo se na rat u Ukrajini, kazavši da u trenutku dok se gradovi i sela u Ukrajini suočavaju sa zastrašujućom stvarnošću rata, najmanje što možemo učiniti jeste da ne šutimo o tome.
“Ne smijemo šutjeti, naročito u ovoj zgradi. U Ujedinjenim nacijama, koje su i uspostavljene s ciljem sprečavanja i zaustavljanja onoga što se trenutno dešava u Ukrajini. Na koncu, naročito ne smijemo šutjeti mi, u Bosni i Hercegovini, koji i sami imamo živo sjećanje na užase rata i agresije. Kao i u slučaju moje države, u periodu između 1992. i 1995. godine, sistem Ujedinjenih nacija, nažalost, ponovo nije bio u stanju ni da spriječi ni da zaustavi rat u Ukrajini. Tu prvenstveno mislim na Vijeće sigurnosti, kao tijelo zaduženo za zaštitu međunarodnog mira i sigurnosti, u svjetlu principa koji su definirani Poveljom Ujedinjenih nacija”, kazao je Džaferović.
Za razliku od Vijeća sigurnosti, koje zbog unutrašnjih odnosa i blokada evidentno nije u stanju ispuniti svoje obaveze, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je, ogromnom većinom, usvojila rezoluciju o agresiji na Ukrajinu, podsjetio je Džaferović.
Istaknuo je da je i Bosna i Hercegovina podržala ovu rezoluciju i stala na pravu stranu historije, skupa sa još 140 država, a u skladu s obavezama iz Povelje UN-a, našim ranije zauzetim stavovima i našom obavezom, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, da pratimo vanjsku politiku Evropske unije.
Rat u Ukrajini, kao i posljedice pandemije, naglasio je Džaferović, doveli su do ogromnih promjena u svim sferama života. U aktuelnom trenutku, to se najviše izražava kroz duboku energetsku krizu, inflaciju, ukupnu recesiju i ugroženost snadbijevanja, naročito kada je riječ o hrani.
“Pred svima nama je vrlo teška i izazovna zima”, kazao je. prneosi “N1“.
Ovisnost o ruskom gasu
“Globalno tržište i međunarodna slobodna trgovina omogućile su enorman napredak u svim krajevima svijeta. Iskorjenjivanje gladi, dostupnost roba široke potrošnje, kontinuirani ekonomski rast u svim krajevima svijeta, sve su to neupitni benefiti globalne ekonomske liberalizacije. Istovremeno, međuovisnost raznih krajeva svijeta je izvor i ranjivosti globalne zajednice. To je pokazala pandemija, kada je došlo do blokade saobraćajnih i snadbjevačkih kanala. To pokazuje i trenutna kriza, u vezi s ratom u Ukrajini, kada zbog blokade izvoza pšenice iz ukrajinskih luka prijeti glad zemljama u razvoju na afričkom i azijskom kontinentu. Ili, kada se veći dio evropskog kontinenta suočava sa energetskom krizom, zbog ovisnosti o ruskom gasu”, rekao je Džaferović.
Niko u savremenom svijetu nema dovoljno resursa da bi se mogao osloniti samo na sebe, dodaje Džaferović, ali protekle krize pokazuju da ni ovisnost o pojedinačnim vanjskim izvorima nije dovoljna. Obje ove poteškoće mogu se prevazići samo još većom međunarodnom saradnjom.
Iz zgrade Ujedinjenih nacija, pozvao je na oprez i akciju.
“U idućem periodu, pred nama će biti ogromni izazovi. Moramo ispuniti svoju dužnost, i boriti se za civilizacijske ideje. Moramo ih odbraniti, po svaku cijenu”, istaknuo je.
Uloga visokog predstavnika u BiH
Bosna i Hercegovina je, podsjetio je, već stoljećima dom mnogim narodima, kulturama i religijama.
“Bosna i Hercegovina je kao mjesto susreta kultura bila trn u oku politikama, koje počivaju na ideji o nemogućnosti zajedničkog života i o nužnosti konfrontacije. Takve politike dovele su do zastrašujućeg rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine, koji je kulminirao genocidom u Srebrenici. U rezolucijama Generalne skupštine i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz navedenog perioda, kao i u izvještajima generalnog sekretara UN-a, a na koncu u presudama Međunarodnog krivičnog suda sa sjedištem u Haagu, rat u Bosni i Hercegovini je kvalificiran kao međunarodni oružani sukob, sa učešćem susjednih država”, rekao je Džaferović
Od zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dodaje, Bosna i Hercegovina je prešla mukotrpan put u izgradnji mira.
“Međutim, postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje. Kao dio šireg talasa desnog populizma u Evropi, u Bosni i Hercegovini postoje politike koje otvoreno tvrde da Bosna i Hercegovina nije moguća, jer, kako ističu, nije moguć zajednički život muslimana i kršćana. Muslimani i kršćani žive i mogu živjeti zajedno. I taj život ima perspektivu. A ono što sigurno nema perspektivu su retrogradne politike koje se tome suprotstavljaju”, kazao je Džaferović.
Osvrnuo se i na ulogu visokog predstavnika u BiH.
“U proteklom periodu, uz zahtjeve za zatvaranje OHR-a, sve su češći i zahtjevi da visoki predstavnik poduzima poteze, kojima bi se slabilo jedinstvo Bosne i Hercegovine, te uvodile dodatne etničke podjele. Obaveza visokog predstavnika, prema Dejtonskom sporazumu i Povelji UN-a, jeste da štiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a ne da doprinosi njegovom razgrađivanju”, naveo je Džaferović.
Podsjetio je da za manje od mjesec dana predstoji novo glasanje u Vijeću sigurnosti o mandatu EUFOR-a.
“Jako je važno za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu da ova rezolucija bude usvojena, ali vrijedi naglasiti da u svakom slučaju NATO savez, prema Dejtonskom sporazumu, ima pravo i obavezu da rasporedi svoje snage u BiH. Također, postoje odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojima se daje pristanak na prisustvo snaga EUFOR-a i NATO saveza, bez vremenskog ograničenja, te su navedene odluke dovoljan pravni osnov za prisustvo međunarodne vojne misije u BiH, sve dok Predsjedništvo BiH ne zauzme drugačiji stav”, rekao je Džaferović.
Status kandidata za članstvo u EU
Istaknuo je da su vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.
“Na sjednici Evropskog vijeća iz juna ove godine, otvoren je prostor za dodjeljivanje Bosni i Hercegovini statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, uz ispunjavanje određenih uslova. U proteklom periodu, Bosna i Hercegovina je ostvarila određen napredak na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Neke prioritete smo ostvarili u potpunosti, a druge djelimično. Raduje da smo, u proteklim sedmicama, nastavili s ispunjavanjem tih prioritet”, rekao je.
Očekuje da, nakon općih izbora koji će se održati 2. oktobra ove godine, još snažnije nastavi na tom putu i BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u EU.
Kada su u pitanju odnosi sa NATO savezom, naglasio je da je Bosna i Hercegovina dio Akcionog plana za članstvo.
Rekao je i da su svi u regionu ravnopravni, niko ni nad kime ne može dominirati, a mir i stabilnost je prijeko potrebna svima.
Na kraju je poručio da je cijelom svijetu potreban mir i stabilnost.
