Kao i prošle godine, meteorolozi smatraju kako će na vremenske uvjete ove godine u Europi najviše utjecati La Nina – fenomen u kojem se niske okeanske temperature šire ekvatorijalnim Pacifikom, što stvara sistem između okeana i atmosfere, a koji utječe na vremenske uvjete diljem svijeta.
“Očekuje se da će La Niña dosegnuti vrhunac u novembru”, predviđa glavni međunarodni meteorolog Jason Nichollas dodajući kako bi se njegovo slabljenje trebalo očekivati u januaru. Šta to znači?
Iako se ovaj fenomen pojavljuje već treću zimu zaredom, trebali bismo očekivati slične vremenske uvjete kao i prošlih godina, no prognostičari smatraju kako ovogodišnja La Nina sadrži ”dijelove slagalice” kojih prošlih godina nije bilo.
“Trostruka La Niña dogodila se samo tri puta od početka vođenja evidencije, a posljednja je bila početkom stoljeća od 1998. do 2001″, objasnio je viši meteorolog Alan Reppert.
Jug Europe
Što se tiče juga Europe, u što spada i Hrvatska, Accuweather prognozira kako bi ove godine diljem tog dijela Europe mogle vladati jake oluje.
”Lokacije diljem Portugala, Španjolske, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za pojavu češćih događaja izazvanih kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Na neki način, stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne Europe mogli su vidjeti neke sličnosti s prethodne dvije godine”, tvrde iz Accuweathera.
Na zapadnom Balkanu, u jugoistočnoj Europi te na sjeveru i središtu Italije bit će povećan rizik od jake kiše, zbog čega bi gradovi poput Venecije trebali na to obraćati posebno više pažnje.
Upravo slična stvar prošle se godine dogodila u Španjolskoj i Portugalu tokom januara te u južnoj Francuskoj tokom novembra – oluja Blas izazivala je haos, a više ljudi izgubilo je život zbog jakih vjetrova i kiše.
Temperature diljem ovog dijela Europe bit će vjerojatno blizu normale, uz povremena hladnija razdoblja. Iako brojni gospodarstvenici očekuju kako bi oluje mogla ”izbrisati” sušu koja je ove godine pogodile ovaj dio Europe, Accuweather smatra kako će možda biti potrebne i godine kišovitijih zima kako bi se stanje vratilo u normalu.
Zapadna Europa
Što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, ove zime predviđaju se temperature uglavnom blizu normale, s valovima hladnoće koji se mogu podudarati s razdobljima snježnog vremena.
“Mogu postojati dijelovi blagog vremena s temperaturama gotovo normalnim. Međutim, izbijanje hladnijeg vremena može se zadržati u cijeloj regiji na razdoblje od dva do tri sedmice”, smatraju prognostičari. Siječan i veljača mogli bi biti snježniji za dijelove Škotske i gorja s izgledima da će oluje zahvatiti sjeverna mjesta. Iako se učestalost oluja ove zime možda neće mnogo promijeniti u usporedbi s prošlom godinom, prognostičari kažu da bi moglo biti manje utjecaja te da bi i intenzitet oluja mogao biti manji.
Sjever i srednja Europa
Sjevernu i srednju Europu pak očekuju sušni uvjeti, što bi moglo dovesti i do problema s usjevima. Dijelovi Francuske i Njemačke mogli bi biti sušniji u usporedbi s lokacijama diljem Poljske, kažu prognostičari AccuWeathera, uključujući metro čvorišta u Parizu i Berlinu.
Očekuje se da će količine kiše i snijega ove zime biti ispod normale u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj, ali mogu biti blizu normale u Poljskoj.
Osim suše, ovim bi područjem mogle dominirati i iznadprosječne temperature, a dođe li do toga, u kombinaciji s minimalnim količinama snijega, usjevi poput žitarica neće imati dovoljno zaštite od prodora hladnog zraka. Iste prognoze očekuju i Baltik i Skandinaviju, uz mogućnost češćih oluja koje bi se sa sjevera Ujedinjenog Kraljevstva mogle proširiti na jug Norveške.
Osim toga, prognostičari su izrazili zabrinutost zbog oluja koje će se kretati prema sjeveru od Sredozemlja i širiti vlagu u Finsku, s obzirom na aktivan uzorak koji se očekuje u južnoj Europi, smatraju prognostičari. I dok bi gradovi na jugu poput Stockholma mogli propustiti većinu snijega tokom prve polovice zime, područja na istoku i zapadu Finske i Norveške mogle bi biti obilata snijegom sve od decembra do februara. prneois “Radiosarajevo“.
