Najviše se trošilo na predizborne skupove, oglašavanje na bilbordima, u medijima i na Facebooku. Utrošena sredstva stranaka ni za ove izbore ne poklapaju se s finansijskim izvještajima o njihovim prihodima.
Trošilo se nemilice, a najviše su trošile najveće političke partije. Prednjači SNSD, a slijedi ga SDA.
“Prema tržišnoj vrijednosti oglašavanja, Savez nezavisnih socijaldemokrata potrošio je dva miliona KM, Stranka demokratske akcije 1,74 miliona KM, Partija demokratskog progresa 943 hiljade KM i Socijaldemokratska partija 840 hiljada KM”.
Zloupotreba javnih resursa tokom kampanje, u svrhu promocije političkih partija i kandidata, dostigla je nezapamćene razmjere. Transparency je zabilježio čak 3.716 slučajeva.
“Različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini građanima su jednokratno dodijelili 313 miliona KM. Vrijednost radova koji su završeni i otvoreni pred izbore iznosila je 284 miliona KM, a radova koji su započeli pred izbore iznosi preko 1,2 milijarde maraka”, navode iz Transparency Internationala (TI) u Bosni i Hercegovini.
U Transparencyju ističu da je cifra koju su političke partije potrošile, vjerovatno, nekoliko puta veća od one do koje su oni došli, piše BHRT.
“Količina novca koja se potroši, naročito za vrijeme predizborne kampanje, nikada se ne može pravilno utvrditi, a pogotovo kada se ima u vidu da se, osim predizbornih skupova, mnogo tog novca koristi za plaćanje ljudi koji rade na terenu. Plaćanje glasova, na žalost. Mali broj tih nepravilnosti uspije da se rasvijetli”, kaže Damjan Ožegović, TI u BiH.
Ostvareni izborni rezultati uglavnom su u skladu s ulaganjima u kampanju.
“Politika odavno nije, uslovno rečeno, igračka siromašnih. Dakle, to je odavno isključivo rabota bogatih. I to ne samo ovdje kod nas. Pogledajte samo razvijena demokratska društva, Ameriku samo da uzmemo. Koliko se novca uloži, takvi će rezultati biti”, smatra politički analitičar Mladen Bubonjić.
Da je investiranje u kampanju dobro ulaganje, saglasni su i ekonomisti.
“Kad god je situacija takva da su ljudi ekonomski nezadovoljni, to se onda mnogo više novca ulaže u kampanju kako bi se ostalo na vlasti. Jer, za te građane ništa nije dobro urađeno da bi im život bio bolji i lakši i budžeti domaćinstava veći“, objašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Devedeset odsto prihoda političkih partija je iz budžeta, po osnovu Zakona o finansiranju političkih partija, što znači da su njihove kampanje platili poreski obveznici, odnosno građani.
