BiH

Kako dolazi do razornih zemljotresa i da li na našem području može doći do toga?

“Ovako jaki zemljotresi se na sreću ne mogu desiti na našim područjima. Iz razloga što geologija naših područja nije takva da bi omogućavala tako jake potrese”, kaže Krešimir Kuk, seizmolog iz Hrvatske.

zemljotres - hayat

Dok se zbrajaju posljedice razornog zemljotresa u Turskoj i Siriji, postavlja se pitanje kako dolazi do ovako jakih zemljotresa i da li je moguće da se takvo nešto dogodi i na našem području. Stručnjaci kažu da su se kod zemljotresa u Turskoj tektonske ploče pomjerile tri metra, što znači da se radi o kretanju “kao da se Turska pomjerila na jugozapad”.

Potresi se ne mogu predvidjeti niti spriječiti. To je jedna vrsta endogene pojave koja je vezana za tektonske procese koji se konstantno dešavaju u zemlji. Jačina potresa zavisi od veličine tektonskih strukura, prenosi BHRT.

“Tektonske ploče se kreću preko jedne labilne zone koja je fluid u tečnom stanju i zove se astanosfera, u prevodu sa Grčkog jezika bukvalno znači labilna zona i ti pokreti tektonskih ploča međusobno sudaranje, povlačenje, razmicanje, trenje izazivaju oslobađanje energije”, pojašnjava profesor geografije Vedran Zubić.

“Ta posljedica pomjeranja velikih mega blokova je uticala na ovakav razorni zemljotres u Turskoj. U pitanju je da je afrička ploča i evroazijska ploča ukliještila arabijsku ploču i vršila pritisak na teritoriji Turske gdje se nalazi arabijska mikro ploča sa omeđena dva rasjeda”, navodi geolog Miralem Mulić.

Pogledamo li širu sliku, dio Balkana gdje su Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija ne pripada u zone kao što je region gdje se desio zemljotres u Turskoj. Zato se ovdje ne mogu desiti potresi razorne jačine.

“Mi u našim tehničkim propisima, a vjerujem da je tako i u Bosni, očekujemo potrese magnitude 6 ili 6,5 , ili maksimalno 6,7, opet kažem očekujuće magnitude. Za te magnitude naši propisi koje primjenjujemo garantiraju bezbjednost objekata i bezbjednost ljudi. Ali opet, nema sto posto sigurnih objekata”, ističe Vlatko Šešov sa Instituta za seizmologiju u Skoplju.

“Ovako jaki zemljotresi se na sreću ne mogu desiti na našim područjima. Iz razloga što geologija naših područja nije takva da bi omogućavala tako jake potrese”, kaže Krešimir Kuk, seizmolog iz Hrvatske.

Nekoliko je jakih potresa koji su zadesili Bosnu i Hercegovinu. Uglavnom jačine do 6 stepeni po Rihteru. Najjači zemljotres desio se u Banjaluci, 1969. godine jačine 6,6 stepeni. Struka je stava da su poražavajući podaci da se jako malo uradilo preventivnih mjera da bi se građevinarima pokazalo gdje su zemljotresi vjerovatniji i da se tamo grade mnogo jače građevine koje bi bile otpornije i na jači intenzitet podrhtavanja tla, piše BHRT.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh