Također, tokom intervjua bilo je riječi i o pitanju Islamske zajednice u Sandžaku, stanju islamskog svijeta uopće, te pomoći Islamske zajednice narodu Turske i Sirije koji su pogođeni razornim zemljotresima.
Govoreći o pomoći Turskoj i Siriji, reisu-l-ulema je istakao je da je Islamska zajednica na sergiji u BiH, zemljama regiona i dijaspori skupila sedam miliona KM koje će nakon razgovora s ambasadorom Republike Turske u ponedjeljak biti uplaćene tamo gdje je najpotrebnije, odnosno, gdje je najpogodnije da bi se plasiralo na najbolji način.
Govoreći o napadima na IZ i njene uposlenike, reisu-l-ulema Kavazović je naglasio da je broj napada smanjen značajno u odnosu na raniji period.
Istakao je da je ranije bilo fizičkih napada, pucanja na ljude, bacanja bombi, ubistava, paljenja tek obnovljenih džamija, kamenovanja, a da danas imamo uglavnom verbalne napade, koji nisu prisutni samo u manjem entitetu, već i u FBiH.
“Protivnici slobode govora nisu nestali niti će nestati, oni će uvijek biti tu prisutni. Oni bi da tri miliona ljudi u Bosni koji nose glave na svojim ramenima, da misle njihovom glavom. To je nešto sa čim se treba nositi, to su izazovi koji su pred nama. Mi kao Islamska zajednica smo toga potpuno svjesni. Ali, neka niko ne misli da će Islamska zajednica šutjeti pred bilo kakvim pritiscima i pred bilo kakvim planovima koji bi mogli ugroziti prije svega mir i suverenitet ove zemlje i sigurnost ovog naroda”, naglasio je reis Kavazović.
O nepotpisivanju sporazuma Islamske zajednice s državom, reisul-ulema je rekao da je to postalo političko pitanje, iako to nije trebalo biti nikad.
Istakao je da Islamska zajednica neće dozvoliti nikad da se trguje ovim sporazumom, da se bilo šta kompenzira za taj sporazum.
“Mi smo naglasili da nikada nećemo potpisati taj sporazum ako je predmetom trgovine. Čak iako ga oni potpišu, mi nismo spremni to uraditi sa saznanjem da je predmet kompenzacija. Nama je država i interes države preči od tog sporazuma”, kazao je reisu-l-ulema.
On očekuje da će ovo pitanje biti riješeno. Dio odgovornosti prenosi na Islamsku zajednicu, jer u vremenu kada su sporazume rješavali SPC i Katolička crkva, odnosno Vatikan, Islamska zajednica nije bila zaintersirana za taj sporazum.
O problemima Islamske zajednice u Sandžaku, reisul-ulema je, između ostalog, kazao da je ulema bliža rješavanju postojećeg problema.
“Ovo je pitanje koje mora prije svega biti rješeno u Sandžaku, između uleme, a mi smo tu da im pomognemo”, kazao je reis Kavazović.
O sjećanju na agresiju na Bosni i Hercegovinu, tokom koje je reisul-ulema Kavazović bio pripadnik Armije RBiH, a kasnije kao muftija i uhapšen i u logorima HVO-a, podsjetio je da su se Bošnjaci uspjeli odbraniti i opstati, iako su svi očekivali njihov brzi propast, piše Tuzlanski.
“Taj proces stasavanja od bespomoćnosti do naroda koji ne možete poraziti je kod mene bio upečatljiv. Ta odlučnost naroda da se bori, da pruži otpor. Koliko će žrtava biti to je nešto drugo, ali otpor i odlučnost su me fascinirali… Ovdje je jako važno da mi razumijemo šta nam se dogodilo, kako se dogodilo, kako smo od jednog naroda koji je bio osuđen na potpunu propast, uz velike žrtve, uz odlučnost da podnesemo te žrtve, stasali u narod koji je ostvario svoje ciljeve… Mi smo svi bili spremni da se žrtvujemo za našu domovinu… Današnja borba je u institucijama Bosne i Hercegovine. Ne smijemo dozvoliti da se one ruiniraju. Moramo pokazati da smo na sve načine spremni braniti institucije Bosne i Hercegovine, a ako one padnu, a imali smo to ’92., moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem”, kazao je reisu-l-ulema Kavazović za MTV Igman
