Kako pišu, u nekim će se zemljama zadržati dugotrajan zimski obrazac, dok će se druge morati nositi s potencijalno opasnim vremenskim nepogodama kasnije tokom proljeća.
Očekuje se da će se temperature diljem Ujedinjenog Kraljevstva približiti povijesnom prosjeku do kraja aprila, ali prognostičari AccuWeathera kažu da ovaj prijelaz možda neće doći kao glatko, postupno povećanje prema toplijim danima.
“U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj očekuju se velike promjene temperature koje će se ujednačiti tek krajem aprila”, objasnio je Tyler Roys, viši meteorolog AccuWeathera.
Temperature bi mogle biti iznad povijesnog prosjeka duže vrijeme u Engleskoj, Walesu, Sjevernoj Irskoj i dijelovima Škotske; međutim, valovi frontalnih prolaza mogu poremetiti trend proljetnog zagrijavanja i na neko vrijeme spustiti uvjete na nešto ispod prosjeka.
Očekuje se da će se opasnost od mraza ili smrzavanja zadržati do sredine aprila u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, protežući se daleko na jug. Šanse za snježne padaline koje će pasti u proljeće vjerovatno će biti izolirane na višim terenima diljem Škotske, Engleske i Walesa, dok će se nizine suočiti s manjom prijetnjom od proljetnih pljuskova kako temperature počnu padati.
Sve u svemu, vrijednosti oborina u Ujedinjenom Kraljevstvu mogla bi biti nešto iznad povijesnog prosjeka tokom aprila i maja. U tipičnoj godini, najsušniji mjeseci za London uključuju razdoblje od februara do maja.
Suša u Južnoj Evropi, poplave na Balkanu
Južnu Evropu bi u prvom dijelu proljeća opet mogla zadesiti suša, piše AccuWeather.
Prema Météo Franceu, niz od 32 uzastopna dana bez mjerljivih padalina opažen je od 20. januara 2023. do 21. februara 2023. Time je postavljen novi rekord za najdulji uzastopni niz dana bez mjerljivih padalina od 1959. Još jedan značajan dio bio je 2020. od 17. marta do 16. aprila, kada je zabilježen 31 uzastopni dan bez mjerljivih oborina, prenosi Index.
S druge strane, oluje u jugozapadnoj Europi i povećanje proljetnih oborina u južnim regijama izazivaju zabrinutost među prognostičarima zbog opasnosti od poplava na lokacijama kao što su Italija i Balkan. “S obzirom na to koliko je Sredozemno more toplo, oluje bi mogle osigurati dodatnu vlagu i dovesti do povećanja prijetnji od poplava. To je posebno zabrinjavajuće za zapadne padine Apenina i Dinarskih Alpa”, objasnio je Roys.
U Italiji bi dotok vlage tijekom prve polovice proljeća također mogao dovesti do povećane opasnosti od vremenskih nepogoda, koje bi pak mogle dovesti do raznih prijetnji poput razornih vjetrova, tuče i bujičnih poplava.
Kako će biti sve toplije, rast će i opasnost od vremenskih nepogoda
Kako će učinci iznenadnog stratosferskog zagrijavanja postupno prestajati diljem sjeverozapadne Europe do kraja ožujka, trend visokog tlaka će preuzeti kontrolu nad regijom i zavladat će sušniji uvjeti. Međutim, i dalje će biti mogući kišni prodori, zbog čega prognostičari vjeruju da bi ukupne količine oborina ovog proljeća mogle biti blizu prosjeka.
Prognostičari su posebno istaknuli Njemačku i Poljsku kao dvije zemlje koje će ovog proljeća biti suočene sa značajnim rizikom od velikih oluja, zajedno sa susjednim područjima sjeverno i istočno od alpskih regija.
Dijelovi zapadne Španjolske i Portugala također će se suočiti s nestabilnim početkom proljeća. “Kako proljeće počinje, možemo vidjeti pojavu nestabilnih uvjeta na Pirinejskom poluotoku. Uvjeti će postati suši i topliji u drugom dijelu proljeća”, objasnio je viši meteorolog AccuWeathera Alan Reppert.
Velik dio jugoistočne Evrope će se u drugom dijelu proljeća suočavati s iznadprosječnim temperaturama. Lokacije od Rima do Bukurešta su sredinom marta imale temperature tipične za kasni travanj, a ovaj trend zagrijavanja zadržat će se i tokom sljedećih nekoliko mjeseci, praćen povremenim kišama.
Tokom ranog proljeća na Balkanu treba očekivati i oluje, piše N1.
