Tako je protiv države okončan 21 predmet u kojem se kao tužilac pojavljuje pravosudno osoblje, zaposleni u Tužilaštvu BiH, Sudu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
Oni su se žalili na diskriminaciju u odnosu na druge zaposlene u institucijama BiH po pitanju prava na topli obrok, prava na naknadu za prevoz, naknadu za odvojen život i smještaj.
Naime, Zakonom o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH nisu utvrđena prava na pomenute naknade.
Ta prava su utvrđena Odlukama Ustavnog suda BiH iz 2013. i 2014. godine, a na osnovu kojih je Sud BiH uspostavio praksu kojom tužiocima dosuđuje naknadu štete zbog diskriminacije.
„Pravobranilaštvo BiH nema nikakvu mogućnost da bilo šta učini kako bi promijenilo ishod ovih postupaka, koji se listom okončavaju u korist tužilaca“, navode pravobranioci u svom izvještaju.
Inače, Parlamentarnoj skupštini je naloženo da usaglasi sporne odredbe zakona i da se otkloni utvrđena diskriminacija, što je i učinjeno krajem 2020. godine.
BIH tužili i pripadnici njenih oružanih snaga
BIH su tužili i pripadnici njenih oružanih snaga. Tokom 2022. godine okončano je 92 predmeta, gdje su takođe presude dosuđene u korist onih koji su podnijeli tužbe.
Pravni osnov su našli u odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, kojim je uređeno pravo na razliku plate u slučaju obavljanja poslova u činu nižem od ličnog čina.
Uz ovakvo pravno shvatanje, kažu u Pravobranilaštvu, nije moguće očekivati drugačije ishode postupaka.
„Ovo pitanje ubuduće mora biti tretirano na odgovarajući način od samog Ministarstva odbrane BiH ili drugih nadležnih organa kroz izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama BiH. U suprotnom po ovom osnovu nastaviće se odliv budžetskih sredstava“, navode oni.
Tužbe i zbog hapšenja
Zakon o krivičnom postupku BiH daje za pravo naknadu štete onima koji su uhapšeni i bili u pritvoru, a protiv kojih kasnije nije pokrenut krivični postupak ili je oslobođen krivice.
U prošloj godini okončano je 12 predmeta na štetu BiH.
U Pravobranilaštvu kažu da je pravni osnov ovih zahtjeva neosporan te da ne postoji mogućnost da isti budu riješeni u korist Bosne i Hercegovine.
Međutim, napominju oni, Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa mogućnost mirnog rješavanja ovih sporova pred Ministarstvom pravde, ali se taj način rješavanja sporova nikada ne koristi.
„U cilju smanjenja troškova vođenja ovih postupaka mišljenja smo da bi trebalo zauzeti proaktivniji pristup u rješavanju sporova ove vrste prije samog čina podizanja tužbe pred nadležnim sudom. U tom pogledu valjalo bi razmotriti mogućnost da se pred Ministarstvom pravde zaključe nagodbe uz utvrđivanje odgovarajuće metodologije za određivanje visine naknada iz ovog osnova“, kažu u ovoj instituciji.
Takođe u 42 slučaja Pravobranilaštvo je zastupalo BiH u tužbama Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH, a vezano za refundaciju naknade za bolovanja. Od tog broja 27 predmeta je izgubljeno.
Bez obzira na ove rezultate u Pravobranilaštvu BiH su zadovoljni svojim radom. navodeći da su na svim predmetima predano radili.
„Kako bi se ubuduće održao visok nivo rada i postignutih rezultata neophodno je nastaviti sa adekvatnim korištenjem zakonom predviđenih instituta i prerogativa u poslovima zastupanja, produbiti saradnju sa zastupanim institucijama, ali i izvršiti materijalno i kadrovsko osnaživanje institucije“, zaključuju oni, piše Capital.
