Na ovoj ruti, uskoro će se naći i Bosna i Hercegovina.
Desilo se to nakon što je aplikacija Centra za životnu sredinu za EuroVelo koordinatora za Bosnu i Hercegovinu potvrđena na godišnjem sastanku predstavnika EuroVelo mreže.
Dio koji prolazi kroz Bosni i Hercegovinu, planiran je da uđe na teritoriju u općini Kozarska Dubica, a izađe na teritoriji Grada Bijeljina.
Vijesti.ba su ranije pisale da podaci Evropske biciklističke federacije govore da je doprinos ekonomiji EU od biciklizma 44 milijarde eura. To cikloturizam čini jednom od najbrže rastućih grana turizma na svijetu.
Među EuroVelo standardima certificiranja biciklističkih ruta četiri su osnovna kriterija prilikom trasiranja ruta: Sigurnost, atraktivnost, neprekidnost i udobnost. Poželjne su trase odvojene od saobraćaja, posebne staze te javne ceste s sa saobraćajem ispod 500 automoba dnevno. Rute je potrebno trasirati po atraktivnom i raznolikom okolišu, kakvog u BiH ne manjka, na način da se ruta pruža uz što više prirodnih i kulturno-historijskih atrakcija te da se uz nju na razumnim udaljenostima, u razmacima od minimalno 40-50 kilometara, nalaze smještajni i ugostiteljski sadržaji za cikloturiste.
Ruta ne smije imati prekide u obliku fizičkih prepreka poput zona zabrane prolaza biciklima, željezničkih pruga bez uređenog prelaza, vodenih površina na kojima ne postoje stalne trajektne veze, skele, viseći i druge vrste pješačko-biciklističkih mostova. Preporučljiva podloga je asfalt, ali se dozvoljavaju i kraće dionice po drugoj podlozi ukoliko je tvrda i stabilna za vožnju.
Koordinator programa Transport Centra za životnu sredinu Dragan Kabić kaže da je potencijal za razvoj turizma ogroman, s obzirom na to da je BiH već na trasi kretanja cikloturista, a na ovaj način bi se obezbjedilo kvalitetnije, ugodnije i bezbjednije kretanje, ali i bolja logistička i tehnička podrška, a samim time i povećao broj posjetilaca koji koriste bicikl.
Napomenuo je da su biciklisti zapravo turisti koji duže ostaju na određenom području, s obzirom na sporije kretanje. Takođe, budući da se cikloturisti najčešće kreću dionicama sa manjom frekvencijom motornog saobraćaja, odnosno kroz manje razvijena mjesta – povećavaju ekonomsku aktivnost u tim mjestima, stvaraju potrebu različitih usluga (ugostiteljskih, kapaciteta za spavanje, tehničke podrške i slično), te samim time utiču na generalni razvoj tih mjesta, dodao je Kabić.
Naglasio je da neke zemlje kao što su Austrija i Švajcarska, iz godine u godinu bilježe nevjerovatne prihode od cikloturizma, koji čak prelaze prihode iz tradicionalnih grana aktivnog turizma ovih zemalja, kao što je skijanje.
– Po završetku planirane mreže od 90.000 km, procjenjuje se da će ona generisati direktne prihode na godišnjem nivou od sedam miljardi eura – podcrtao je Kabić, piše Biznis.ba.
