Planirano je da se sastane s članovima Predsjedništva BiH i s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
Paket podrške kojim EU planira pomoći zemljama Zapadnog Balkana u provođenju reformi neophodnih za evropsku integraciju, a koji bi Leyen trebala predstaviti težak je šest milijardi eura investicija. Ona bi, prema najavama, tokom posjete trebala iznijeti podatke o pretpristupnoj pomoći i finansijskim detaljima koji će biti predstavljeni kao dio projekta kojem će BiH moći pristupiti.
Ne manje važno, predsjednica Evropske komisije u Bosnu i Hercegovinu stiže uoči Izvještaja o napretku BiH u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu koji će biti objavljen 8.novembra.
Bosna i Hercegovina je od Evropske komisije još 2019. godine dobila popis od 14 prioritetnih zadataka koje naša zemlja treba ispuniti kako bi dobila kandidatijski status, odnosno kako bi otvorila pregovore. Vladajuća koalicija na državnom nivou na zadnjem sastanku nije se uspjela dogovoriti oko toga gdje će biti sjedište prizivnog odjela Suda BiH.
Ključni problem bio je hoće li sjedište apelacioninog odjela državnog suda. Zbog spora oko ovog pitanja, ministri iz RS-a u Vijeću ministara BiH u četvrtak su na blokirali raspravu i o svim drugim zakonima pa parlamentu za sada neće biti upućen nikakav novi prijedlog na usvajanje.
Ipak, o datumu za početak pregovora govori se sve intenzivnije.
Ministar vanjskih poslova BIH Elmedin Konaković je tokom nedavnog foruma u Slovenini, istakao da su na stolu posjete Leyen važna pitanja.
– Prva i po mom mišljenju najvažnija je podrška BiH u oblasti fondova i pristupa evropskim fondovima. Najvažnija podrška bi bilo približavanje evropskom tržištu, što bi olakšalo uslove za poslovanje naše privrede, uvoz i izvoz. To bi bio pravi pokazatelj volje, da nas EU zaista želi – rekao je Konaković.
Po njegovim mišljenju proces širenja na Balkan važniji je za EU nego za BiH budući da Evropa mora jasno pokazati da želi Bosnu i Hercegovinu u svom društvu u političkom smislu i započeti pregovore.
– Naravno, početak pregovora ne znači da smo na bilo koji način bliži Evropskoj uniji u formalnom smislu, i to je tačno – istaknuo je te naglasio da mu je poznato da postoje protivnici odluke da se počnu pregovori o proširenju sa Bosnom i Hercegovinom.
– Poručujem im da bi nepodržanjem početka pregovora direktno išli na ruku Moskvi i Vladimiru Putinu, koji čini sve da takvu odluku spriječi u EU. To bi ljudima pokazalo da Evropa nije toliko zainteresirana za BiH u političkom smislu. Širenje EU na zapadni Balkan bio bi šamar Moskvi u vrijeme kada raste euroskepticizam, posebno u Republici Srpskoj, ali u posljednje vrijeme raste i među Bošnjacima – kazao je Konaković izrazivši uvjerenje da Ukrajina, Gruzija i Moldavija neće imati prednost u ulasku u EU u odnosu na Zapadni Balkan.
– Ako bi se to dogodilo, to bi zaista bila nepravda i opasna poruka. Ako ste napadnuti, ako krenete u rat, brže napredujete u EU. Mislim da niko u Evropi ne razmišlja samo o napretku ovih zemalja na račun Balkana. Ovo mišljenje ni na koji način ne umanjuje našu podršku Ukrajini i njenoj borbi, ukrajinska borba nije samo borba za Ukrajince, već i borba za sve nas – rekao je, između ostalog, Konaković.
(Vijesti.ba)
