U situaciji sa vrlo nezdravim zrakom, kao što je u Tešnju, kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana vjerovatnoća negativnih posljedica je po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.
Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Indeks kvaliteta zraka u 11.00 sati u Sarajevu je iznosio 191, Zenici 184, a Banjoj Luci 174, te Tuzli 173.
Također zrak je nezdrav na području Bihaća i Ilijaša, u kojima je izmjereni indeks kvaliteta zraka iznosio je 191 i 184, te Visokog i Vogošće i u kojima je indeks kvaliteta zraka iznosio 174 i 171.
U takvim uvjetima moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.
Za osjetljive grupe stanovništva zrak je nezdrav na području Maglaja i Jajca u kojima je indeks kvaliteta zraka iznosio 135 i 129.
Kvalitet zraka jedino je dobar na području Mostara gdje je indeks kvaliteta zraka u 11.00 sati iznosio 29.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma, piše FENA.
