…predsjednikom Jevrejske općine Sarajevo Borisom Kožemjakinom i predsjednikom „La Benevolencije“ Vladimirom Andrleom o trenutnom statusu Jevreja u Bosni i Hercegovini, te o njihovom višestoljetnom doprinosu bosanskohercegovačkom multikulturalnom društvu.
U najtežim vremenima za Bosnu i Hercegovinu Jevreji su čvrsto stajali uz ideju Bosne, kao zemlje jedinstva različitosti. Danas se i bosanskohercegovački Jevreji, zajedno sa drugim građanima Bosne i Hercegovine, suočavaju sa posljedicama migracija i značajnim odlaskom mladih.
Dr. Bećirović je tokom posjete sjedištu Jevrejske zajednice u Sarajevu kazao da su Jevreji u posljednjih 450 godina integralni dio bosanskohercegovačkog društva. Dolazak u Bosnu i Hercegovinu Jevreja Sefarda, u drugoj polovini 16. stoljeća, značajno je doprinio multikulturalnom karakteru bh. društva. Prihvatajući Jevreje, koji su protjerani iz Španije, Bosna i Hercegovina je pokazala da je u tom trenutku bila jedna od
najotvorenijih zemalja Evrope.
Mi činimo sve da se moderno bosanskohercegovačko društvo razvija na temeljima multikulturalnosti, punih sloboda i ravnopravnosti, u kojem se ni jedan pojedinac i ni jedna grupa, ne smiju osjećati ugroženo, zaključio je dr. Bećirović. Jačanje državnih institucija i dosljedno provođenje domaćih i međunarodnih sudskih presuda, osigurat će vladavinu prava i jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine.
Zahvalivši se na posjeti Jakob Finci je istakao da je država Bosna i Hercegovina osigurala Jevrejima punu sigurnost, te da su članovi Jevrejske zajednice stoljećima, zajedno sa drugima, gradili i čuvali svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. Međutim, još uvijek postoje jake nedemokratske snage koje sprečavaju demokratizaciju zemlje i njeno napredovanje ka evropskim i euroatlantskim integracijama. Upravo se 22.
decembra 2023. navršava 14 godina od donošenja i neprovođenja presude „Sejdić- Finci“, kojom se garantira pravo svakom građaninu Bosne i Hercegovine da bira i bude biran na demokratskim izborima.
Odluka koju je donio Evropski sud za ljudska prava, još uvijek nije provedena, što direktno utiče na prava građana koji ne pripadaju narodima konstituentima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Sagovornici su se složili da je potrebno dinamizirati i ojačati rad Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini, kao i snažnije promovirati dijalog i toleranciju u bosanskohercegovačkom društvu.
