Na početku je kazao da je njegovo iskustvo sa BiH počelo u teškom trenutku u historiji naše zemlje.
“U januaru 1992. imenovan sam za pravnika u američkom State Departmentu koji je zadužen za zakone o ratu, zločinima protiv čovječnosti i genocidu. Kada je rat počeo u BiH u aprilu te godine, ja sam evidentirao zločine, sakupljao izjave svjedoka i dokaze, te pomogao da se uspostavi Međunarodni tribunal. Kada su SAD počele predvoditi mirovne pregovore, radio sam kao glavni pravnik za mirovne pregovore između Bošnjaka i Hrvata, što je dovelo do Washingtonskog sporazuma 1994. godine”, rekao je O’Brien.
Nakon toga, ističe O’Brien, bio je uključen u Dejtonski mirovni proces 1995. godine kao izaslanik predsjednika SAD-a Billa Clintona.
“Danas želim govoriti kao stari prijatelj zemlje, cijele zemlje, o jednoj šansi, te o ozbiljnoj prijetnji koja dolazi iz zemlje, a onda predložiti pravac djelovanja. Ono što mene brine jednostavno je: BiH rizikuje da propusti naredni voz prema Evropi zbog ličnih interesa njenih političkih lidera. Pred njom je rizik podjele izazvan secesionističkim prijetnjama iz Republike Srpske”, napominje O’Brien.
Ističe da su SAD uvijek željele integraciju Zapadnog Balkana u euroatlantskim institucijama. Smatra da se regija približava ključnom trenutku u kojem postoji mogućnost za napredak.
“Mart je ključan za BiH jer će tada Vijeće Evrope odlučivati da li je BiH spremna za narednik korak. SAD u potpunosti podržavaju integraciju BiH u euroatlantske institucije, uključujući EU. Ova šansa je stvarna, ali jednom kada ovaj voz napusti stanicu, novog možda neće biti zadugo”, rekao je O’Brien.
Ipak, napominje visoki američki zvaničnik, proces proširenja će potrajati.
“Zato je EU najavila namjeru da izradi Plan rasta za Zapadni Balkan. On je jednostavan i bit će uskoro dostupan: u zamjenu za reforme, EU će omogućiti građanima BiH pristup dijelovima jedinstvenog tržišta. Čak će i osigurati određena sredstva za reforme i proces integracije, vjerovatno nešto manje od jedne milijarde eura samo za BiH”, istakao je O’Brien.
Smatra da od svih izazova sa kojima se BiH suočava nijedan nije veći od eskalacije retorike, posebno priče o secesiji.
“Pozivi na stvaranje novih granica ili promjenu međunarodno priznatih granica, pokušaji da se potpiruje i slavi etničko i nacionalističko nasilje, nepoštivanje ključnih institucija poput Ustavnog suda – predstavljaju antidejtonsko, neustavno i opasno djelovanje. Odgovorit ćemo na antidejtonsko i neustavno djelovanje i nećemo dozvoliti da maligni akteri dijele državu”, kazao je O’Brien.
Dodao je kako se čini da neki lideri misle da su važniji ako njihovo ime izgovaraju međunarodni zvaničnici, te uživaju u napadima na međunarodne zvaničnike poimenično. Smatra da je Dejton stvorio komplikovanu strukturu vlasti, ali je također pokazao i kako dalje.
“On predviđa da se zajednički rješavaju nesuglasice kroz dejtonski sistem, ne van njega, ili prijetnjom da se napusti taj proces. Dejton jasno kaže da je budućnost BiH u Evropi i da će država evoluirati koliko je potrebno da bi se to desilo. Proces izgradnje države koji je uslijedio nakon potpisivanja Dejtona i koji je vremenom rezultirao reformama državne strukture u BiH uvijek je bio i ostaje dio Dejtona. U Ustavu se također opetovano navodi da će se svi zvaničnici i institucije u BiH pridržavati evropskih standarda i međunarodnog prava u sklopu službenih dužnosti”, posjetio je O’Brien.
Ističe da svaki zvaničnik koji sugeriše da postoji neki drugi zakonski osnov odstupa od Dejtona.
“Ja znam. Bio sam u Dejtonu. Ja sam pravnik koji je radio sa stranama u Dejtonu kada se sporazum pisao. Tako da je bolno, za mene kao pravnika, kada čujem netačne argumente koje iznose neodgovorni političari i advokati koje plaćaju vašim novcem. Ti argumenti bi zemlju odvukli u prošlost, ne prema inicijalnom miru, nego ratu koji mu je prethodio”, rekao je O’Brien.
O kontinuitetu države
Podsjetio je da prvi član Ustava Bosne i Hercegovine potvrđuje da je BiH jedna zemlja, bez prava na otcjepljenje ili podjelu.
“‘Unutrašnja struktura pojavljuje se u stavu 3 i spominje ‘dva entiteta’, Federaciju i Republiku Srpsku, unutar BiH. BiH nije bila, niti je unija ili konfederacija dvije države. Entiteti su potčinjeni državi BiH, i da budem kristalno jasan, Republika Srpska nije država i nema atribute državnosti”, napomenuo je O’Brien.
Pošto prema Ustava, Bosna i Hercegovina nastavlja pravno postojanje države koja joj je prethodila, ona je zadržala ulogu u međunarodnim organizacijama i sporazumima.
“Godine 2001. BiH je potpisala Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federalne Republike Jugoslavije (SFRJ), kojeg je ratifikovala Parlamentarna skupština BiH i državnu imovinu pripisala Bosni i Hercegovini, a ne entitetima. Postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama. Ali je polazna tačka i dalje jasna: imovina pripada državi”, rekao je O’Brien.
U nastavku je citirao i dio Ustava koji govori da nijedan entitet neće uspostaviti nikakvu kontrolu na granici između entiteta.
“Neki sada govore o nezavisnosti RS-a ili o ‘nezavisnosti RS-a unutar BiH’, te zamišljaju kontrole na međuentitetskoj liniji razgraničenja. To je izmišljeni ‘izvorni Dejton’ koji obećava povratak na blokade na putevima, uznemiravanje i barikade koje smo gledali u ratu, umjesto riječi sadržanih u stvarnom Dejtonu, koje su te prepreke uklonile. To je apsurdan i loš zakon, ali opasan u realnosti”, kazao je O’Brien.
O odgovornosti bh. vlasti
Naglasio je da su SAD marljivo radile kako bi pomogle političkim liderima da nadograde ovlasti iz Dejtona u proteklim godinama i zato danas BiH ima jedinstvene oružane snage, jednu obavještajnu agenciju i druge potrebne institucije kako bi država ispunila svoje obaveze prema građanima.
“Ove ustavne procedure se posebno navode u članu 3, stav 5 Ustava BiH. Njima se omogućava uspostava novih ovlasti i institucija prema dogovoru, što se također pojavljuje u drugim dijelovima Sporazuma (uključujući pitanje imovine, povratka raseljenih lica i izbore)”, rekao je O’Brien.
S tim u vezi citirao je ovaj dio Ustava u kojem piše da će BiH preuzeti nadležnosti u onim stvarima koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta.
“Namjera je da ova nadležnost evoluira u skladu sa okolnostima, posebno ukoliko BiH evoluira i pridruži se Evropi. Državna vlast mora služiti kao oslonac za BiH u provođenju obaveza neophodnih kako bi se proveo Plan rasta za Zapadni Balkan i proces pristupanja EU. Svi koji žele da spriječe funkcionalnost postojećih državnih institucija ili da onesposobe državnu vlast da provodi reforme neophodne za realizaciju četiri osnovne evropske slobode, čine BiH manje slobodnom, manje prosperitetnom i manje evropskom”, kazao je O’Brien.
O Ustavnom sudu BiH
Ukoliko postoji ikakvo neslaganje u ovom smislu, ističe O’Brien, Dejton je dao mogućnost da o tome odluči Ustavni sud.
“To je jednostavan jezik. Ustavni sud je vrhovna institucija koja donosi konačne odluke o svim pravnim pitanjima koja se odnose na Ustav. Nije bitno da li je inicijalnu presudu donio sud u Federaciji, RS, ili u nekoj općini. Razumijem da ljudi ne vole gubiti u sudovima, ali je to, kao i poštivanje tih presuda, dio života u demokratskoj državi koja poštuje vladavinu prava”, rekao je O’Brien.
Ali, napomenuo je američki zvaničnik, kada ljudi gube, onda napadaju sudije, naročito sudije u Ustavnom sudu.
“Debata oko učešća stranih sudija u donošenju presuda u bh. predmetima ustvari je debata oko toga da li da se uključe prije ili kasnije. U Dejtonu je odlučeno da se ljudima omogući da što prije ostvare svoja prava, a ne da moraju čekati. Malo je sumnje u to da li je BiH imala koristi od učešća stranih sudija u radu njenog Ustavnog suda i SAD ne podržavaju njihov odlazak. Ali ako ljudi misle drugačije onda se ovo pitanje može rješavati kada se BiH bude ocjenjivalo na njenom putu ka EU. No ne mislim da je još vrijeme za to”, rekao je O’Brien.
Istakao je da mnogi upiru prstom u nedostatke Dejtonskog sporazuma, ali da je on za razliku od skoro svakog drugog sukoba koji je izbio u isto vrijeme zaustavio rat i održao stanje mira sve do danas.
“Lako je kritičarima Dejtona na to zaboraviti. Ali ne smijemo zaboraviti ni da je tokom perioda odmah nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, došlo do značajnog, velikog napretka – od obnove ratom razorene zemlje do izgradnje državnih institucija neophodnih za put zemlje ka evro-atlantskim integracijama. Dejton nije problem, problem su politički lideri ove zemlje”, kazao je O’Brien.
O visokom predstavniku
Napomenuo je da Dejtonski sporazum uključuje i Aneks 10 u kojem Strane “traće imenovanje visokog predstavnika” koji bi imao “krajnje ovlasti… za tumačenje ovog sporazuma u vezi sa civilnom provodebmom mirovnog rješenja”.
“To uključuje i takozvane bonske ovlasti koje predstavljaju plenarne i dalekosežne ovlasti koje on može i treba koristiti kad je neophodno. Kada to uradi, SAD će ga podržati”, kazao je O’Brien.
Smatra da je pogrešna tvrdnja da visokog predstavnika bira Vijeće sigurnosti UN-a,.
“Prema Dejtonskom sporazumu, Vijeće sigurnosti UN ne odlučuje ni o prisustvu međunarodnih trupa ni o OHR-u. Kada je generalnom sekretaru UN postavljeno ovo pitanje prošlog jula, on je dao jasan i konačan odgovor: Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je tijelo koje je relevantno za imenovanje visokog predstavnika. Svaki drugi odgovor je potpuno pogrešan”, smatra O’Brien.
Tvrdi da sve lažne tvrdnje imaju za cilj podrivanje Dejtonskog sporazuma uključujući državne institucije.
“Karadžić, Krajišnik i ostali pokušali su primijeniti isti pristup devedesetih godina prošlog stoljeća. Mi to nećemo dozvoliti”, kazao je O’Brien.
O liderima u Bosni i Hercegovini.
O’Brien je dodao da političari nacionalisti pokušavaju oslabiti institucije, prijete otcjepljenje ili rasplamsavaju plamen nepovjerenja i podjela.
“Zašto to rade? Brojne su studije, jedna za drugom, pokazale da se bh ekonomija guši pod teretom političke nestabilnosti. Teško je ne primijetiti da dok se velika većina građana bori da sastavi kraj s krajem, neki politički lideri i njihove porodice postaju svakodnevno sve bogatiji. BiH prikuplja prihode koji su među najvećima prema učešću u BDP u svijetu. Umjesto da se njime finansiraju kvalitetne javne usluge, novac nestaje u privatnim džepovima ili se koristi za održavanje velikih mreža političke podrške. Javni sektor obezbjeđuje 44 posto svih formalnih radnih mjesta u BiH, što predstavlja jednu od najvećih brojki u Evropi. Uposleni u javnom sektoru ili oni koji se oslanjaju na njega očekujući ugovore sa vladinim tijelima postaju dužnici političkih lidera i političkih stranaka”, kazao je O’Brien.
U nastavku je naveo nekoliko primjera lidera koji nisu zainteresovani za promjene neophodne kako bi se napredovalo u procesu evroatlantskih integracija.
“Uzmimo nekoliko aktuelnih primjera. Supruga predsjednika SDA nedavno je smijenjena sa pozicije direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, jedne od najvećih bolnica u zemlji. Tokom njenog mandata, doktori su bili izloženi pritisku da podrže SDA ili su uklanjani sa rukovodećih pozicija na kojima su bili. Agenda je bila fokusirana na politiku, ne na brigu o pacijentima. SDA je takođe učestvovala u ozloglašenom slučaju sa respiratorima, a kada su bili na vlasti, lideri SDA su eksploatisali BH Telecom za ostvarivanje lične dobiti i za jačanje sopstvenih mreža podrške”, rekao je O’Brien.
Zatim je američki zvaničnik kritikovao predsjednika HDZ-a Dragana Čovića.
“U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ-a Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj. On bi da zamijeni operatera sistema prenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvedbu projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i finansijsku korist. To je cinizam, i protiv je javnog interesa” rekao je O’Brien.
Dodao je da na zidu njegove kancelarije visi fotografija obnovljenog Starog mosta u Mostaru.
“Kao podsjetnik na činjenicu da neke stvari jesu popravljene, ali Grad Mostar je i dalje podijeljen, zaglavljen u podijeljenoj prošlosti. Lider koji je istinski posvećen evropskoj perspektivi BiH poduzimao bi korake da zacijeli rane iz prošlosti i promoviše pomirenje. Dragan Čović se tako ne ponaša, a mladi ljudi napuštaju Hercegovinu tražeći bolje šanse drugdje”, rekao je O’Brien.
Istakao je da Milorad Dodik i njegov SNSD već godinama usmjeravaju ugovore prema članovima njegove porodice i prijateljima.
“Brojne su optužbe o nedoličnom ponašanju u raznim granama industrije u RS, od nekonkurentnih ugovora koji su na sumnjiv način dodijeljeni kompanijama pod kontrolom njegove porodice do sankcionisanog medija gospodina Dodika, ATV”, rekao je O’Brien.
Nakon što je Dodik stupio na poziciju, nastavio je O’Brien, sam je sebi dodijelio sredstva u iznosu od 56,5 miliona KM za kancelariju predsjednika RS-a, što je povećanje od više od 400 posto u odnosu na prethodnu godinu.
” U isto vrijeme, gospodin Dodik traži dodatna sredstva izvan institucija vlasti Bosne i Hercegovine. Nakon mjeseci očajničkih pokušaja da osigura sredstva iz izvora kao što su Rusija, Mađarska i NR Kina, gospodin Dodik izvršio je pritisak na lokalne banke da pruže novčanu podršku izdavanjem domaćih obveznica. One su ekvivalent visokokamatnim zajmovima. To nije održivo. Glasači u RS imaju pravo znati koliko duguju, na šta će se sredstva potrošiti i kako će se vraćati – uključujući i to da li je neka od kompanija ili imovina koju RS ima upotrijebljena kao zalog. Oni koji osiguravaju ovaj novac treba da znaju da mi sve pažljivo pratimo. Ne treba da uzimaju zdravo za gotovo da će im novac biti vraćen ili da će moći uzeti zalog”, rekao je O’Brien.
Dodao je da su ove finansijske smicalice razlog fokusa sankcija SAD ne samo na antidejtonsko ponašanje i aktivnosti, nego i na političare, članove njihovih porodica i saradnike koji se bogate zahvaljujući političkim pozicijama na kojima se nalaze.
“I dalje ćemo koristiti svoje ovlasti kada su prijetnji izložene sigurnost i stabilnost BiH, kada postoji značajan rizik opstrukcije provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma ili vjerodostojni dokazi o korupciji”, kazao je O’Brien. prenosi KLix
Kritika sporazuma iz Laktaša
Za kraj svog izlaganja dao je jedan prijedlog i kritikovao sporazum iz Laktaša.
“Sposobnost BiH da omogući četiri oblika slobode koji postoje u EU, slobodu ljudi, roba, usluga i kapitala – treba povećati. To podrazumijeva donošenje mjera kojima bi se zaustavilo međusobno favorizovanje koje je isuviše tipično za ovdašnju politiku, kao što je nedavni iznimno manjkav Sporazum iz Laktaša. Treba odustati od raznih vrsta veta koji su smetnja funkcionisanju, prestati tražiti novac izvan institucija pod netransparentnim uslovima, te okončati prijetnje teritorijalnom integritetu BiH”, rekao je O’Brien.
Smatra da to neće biti lako jer znači prihvatanje postepenih promjena, korak po korak, shvatanje da savršeno ne bi trebalo biti neprijatelj dobrog, i pravljenje kompromisa.
Na kraju je pohvalio rad ambasadara SAD u našoj zemlji Michaela Murphya.
“Prije nego što završim, želim još jednom naglasiti koliko svi mi imamo sreće što je ambasador Michael Murphy na čelu Američke ambasade u Sarajevu. Zahvalan sam mu za neumoran rad, duboko razumijevanje ove zemlje i posvećenost jačanju stabilnosti i sigurnosti zemlje kao i njenom napredovanju na evro-atlantskom putu. On svaki dan pokazuje kolika je posvećenost Sjedinjenih Država Bosni i Hercegovini. Sa svoje pozicije mogu reći da on radi sjajan posao u promociji politike SAD i podršci BiH dok zemlja nastoji prevazići neke od najvećih problema s kojima se suočava od rata 1992-1995. i važan geopolitički trenutak s kojim smo danas suočeni”, kazao je O’Brien.
