Zakonski rok
Sigurna kuća Kantona Sarajevo ima kapacitet za 35 korisnica, a, kako nam je rekla menadžerica Mubera Hodžić-Lemeš, trenutna popunjenost je manja od 50 posto, piše Avaz.
– Mehanizmi zaštite postoje i treba ih koristiti, a uvijek treba raditi na poboljšanju i unapređenju. Mi se zalažemo za usvajanje novog zakona o zaštiti od nasilja u porodici čiji je nacrt otišao ka vladajućim strukturama, ali oni nikada nisu donijeli taj zakon – kazala nam je Hodžić-Lemeš.
Mogućnost zbrinjavanja žrtava, naglasila je, u KS nije upitna.
– Mi zaista nemamo informacije da neko prijavi nasilje, a da mu bude osporena mogućnost smještaja u Sigurnu kuću. Očito da tamo (Gradačac, Tuzlanski kanton, op.a.) ima. Da li su ženu opće ponudili ili nisu, zašto nije otišla, ja nemam odgovore na ta pitanja… – dodala je.
Na našu konstataciju da je predsjednica Općinskog suda u Gradačcu Slobodanka Kojić rekla da im tamošnji MUP nije dostavio ni foto ni medicinsku dokumentaciju, zbog čega nisu odredili Sulejmanoviću mjere zabrane prilaska Nizami, Hodžić-Lemeš je odgovorila:
– Većina žena, kada ponesu prijavu za porodično nasilje u policijskoj upravi, odmah bude zbrinuta u sigurnu kuću, a u roku od 24 sata dobije zaštitne mjere. Kod nas nema nikakvih poteškoća u izricanju takvih mjera.
Da li je naša policija toliko efikasnija, pa sve dokaze odmah predoči, ja to ne znam. Ali znam da se kod nas izriču zaštitne mjere u zakonskim rokovima, a to je 24 sata. A šta policija dokumentira i na koji način to radi, to treba pitati nekog inspektora.
Prekid braka
Naglasila je da u jednoj godini imaju oko 30 posto slučajeva da im se iste žene vraćaju.
– Svjetska statistika kaže da žena trpi između četiri i sedam godina nasilje, da žena sedam puta ode i vrati se počinitelju nasilja dok konačno ne izađe iz nasilnog odnosa. To je začarani krug.
A kada žena napusti zlostavljača, onda se oni pojave u smislu izvinjenja, traženja oprosta, obećanja da će se promijeniti, prihvatanja nekih programa, liječenja ovisnosti, programa podrške za sebe u cilju da se nastavi porodični život. Nekad to i uspije, a u većini slučajeva to bude samo kratkoročno dok se žena ne vrati – kazala je Hodžić-Lemeš.
Ima i slučajeva kada se žena odmah odluči za trajni prekid bračne zajednice kada dođe u Sigurnu kuću jer su prethodno same, bez miješanja institucija, pokušale sve da promijene situaciju.
Veća prava za žrtve
– Zakon bi mnogo značio i pomogao jer je usklađen s Istanbulskom konvencijom i njenim preporukama. Osigurao bi veći obim prava za žrtve nasilja, bolju uslugu, kao i puno efikasniji odgovor za počinitelje nasilja, a svakako da bi regulirao i pitanje sigurnih kuća, finansiranja, poboljšao kompletnu uslugu sistema kada su u pitanju i prevencija i zaštita u borbi protiv nasilja u porodici – istaknula je Hodžić-Lemeš.
Brojke:
1265 je broj SOS telefona za FBiH.
1264 je broj SOS telefona za RS.
24 sata su dostupni i besplatni su.
