Ministar za vjerska pitanja Saudijske Arabije Abdul Latif al-Sheikh, početkom sedmice javno je objavio: Svi muslimani u Saudijskoj Arabiji tokom ramazana, koji počinje 24. aprila, smiju klanjati i moliti se samo kod kuće. Tokom ovog svetog islamskog mjeseca zabranjeno im je svako okupljanje, kao i zajedničke molitve u džamijama širom zemlje, prenosi DW.
Time al-Sheikh samo provodi stroge mjere za suzbijanje korona-virusa koje je ova zemlja, koja se tradicionalno smatra “slugom” ili “čuvarom svetih islamskih mjesta”, uvela prije nekoliko sedmica. Od 19. marta su na neodređeno vrijeme zabranjene sve kolektivne molitve u tamošnjim džamijama, a još početkom marta Saudijska Arabija je prestala izdavati vize za umru, takozvano “malo hodočašće” koje je inače moguće obaviti tokom cijele godine.
Kraljevina je zabranila i svaki odlazak na mjesta hodočašća u Meku i Medinu i potpuno zatvorila džamije i druga mjesta u ovim gradovima. Muslimani koji su željeli sudjelovati na ovogodišnjem hadžu, pozvani su da svoje planove stave na čekanje. Faktički, i odlazak na hadž je otkazan.
Egipat: Imam otkazao molitve petkom
Egipat je početkom aprila također donio jasne odluke: Sva javna vjerska okupljanja tokom ramazana su zabranjena.
Ahmed Al-Tayeb, imam Univerziteta Al Azhar, koji je u muslimanskom svijetu vrlo poštovan, još u martu je otkazao džume i druge zajedničke molitve u univerzitetskoj džamiji u Kairu. Tim povodom je izdao i fetvu.
Međutim, takve mjere ne primijenjuju svi: egipatske vlasti su tek nakon konkretne svađe i tuče zatvorile džamiju Al-Sayeda-Zainab, jedno od najvažnijih istorijskih religijskih mjesta u starom gradu u Kairu. Tamo su se, nakon džuma-namaza u petak, vjernici sukobili sa građanima, koji su ih ljutito optužili da doprinose širenju korona-virusa masovnim molitvama u kojima se ne pridržava neophodnog odstojanja između vjernika.
U drugim dijelovima Egipta na početku je dolazilo čak i do religijskih “demonstracija” od strane brojnih ljudi „protiv” ograničenja zbog epidemije korone, ali su vlasti brzo reagovale.
Teološke diskusije
U velikim dijelovima islamskog svijeta već su odavno počele teološke rasprave o tome mogu li vjernici u potpunosti biti oslobođeni od dužnosti posta zbog trenutne pandemije korone. Tradicionalno, izuzeće od posta se odnosi samo na nekoliko grupa ljudi, kao što su bolesnici, trudnice, putnici i starije osobe.
Ljekari iz različitih zemalja javno su izjavili da post u osnovi isušuje grlo, što povećava rizik od infekcije. Zbog toga bi trebalo ukinuti obavezu posta. Umjesto toga, vjernici bi mogli siromašnima davati više nego što su to radili prethodnih godina. Vjernici bi svoje dobrovoljne priloge – npr. pakete sa prehrambenim artiklima za ugrožene osobe – mogli naručivati i preko interneta, odnosno bez kontakta.
Posebna Komisija za istraživanja na Univerzitetu Al-Azhar, specijalizirana za vjersko pravo, dosad se pridržavala načela posta. Ova komisija post smatra vjerskom obavezom sve dok štetni učinci u vezi s korona-virusom nisu medicinski dokazani.
Marokanski teolozi: Dijagnoza je odlučujuća
Marokanski islamski teolog Abdel-Wahab al-Rafiqi smatra da je pitanje ukidanja obaveze posta već jasno: “Ispunjavanje vjerskih dužnosti je preduslov za ozdravljenje duše”, rekao je al-Rafiqi u razgovoru za DW. “Ali budući da bolesni ljudi ne mogu adekvatno izvršavati svoje vjerske dužnosti, oni su oslobođeni dužnosti posta, kao i svi drugi koji se plaše bolesti.”
Marokanski teolog smatra da je medicinska dijagnoza u pojedinim slučajevima presudna: “Ako neko na temelju liječničkog pregleda ima povećan rizik od bolesti, tada je također dozvoljeno obustaviti post.” Zapravo, to je, prema al-Rafiqiju, dužnost, jer je za muslimane trenutno najvažnija borba protiv epidemije. “To ima prednost nad svim ostalim”, navodi on.
Prema navodima al-Rafiqija, post će u ovoj godini proći bez važnih religijskih obreda u zajednici i moraće se ograničiti na vjerske obrede u kući i u krugu porodice. U tome on vidi i prednosti: “Čak i ako to znači gubitak naših prekrasnih rituala, čini mi se da je to posebno i vrlo korisno iskustvo.”
“Naše dnevne sobe će postati naše džamije”
Muslimanska udruženja u Evropi tvrde slično. Aiman Mazyek, predsjedavajući Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj vjeruje da trenutna situacija muslimanima pruža mogućnost da postanu svjesniji svetog mjeseca ramazana. Glavna svrha ramazana nije odricanje od jela i pića, već njegovo dublje duhovno značenje:
“Post bi trebao ukazivati na duhovno blago Ramazana, sveti mjesec za vrijeme kojeg je objavljen Kur’an, mjesec milosrđa, opraštanja i mjesec molitve, čitanje Kur’ana i unutrašnjeg razgovora sa Bogom “, napisao je Mazyek na internet stranici Centralnog vijeća. „Muslimani su, naravno, željeli da praktikuju molitvu u džamiji”, nastavlja on: “Ali u vremenima korona-virusa naše dnevne sobe pretvorićemo u džamije.”
Diskusije na društvenim mrežama
O ovogodišnjem ramazanu već se sedmicama raspravlja na društvenim mrežama u arapskim i drugim islamskim zemljama. Mnogi korisnici su i ovdje više pragmatični.
Da li su vjerski obredi tokom ramazana zabranjeni, pita se ovaj korisnik na Twitteru. Ne, odgovara drugi korisnik, ali vjernici se trebaju držati udaljeni jedni od drugih za vrijeme molitve. To je već bilo tako za vrijeme jedne epidemije u prvim danima islama, dodaje korisnik. Mnogi vjernici također razgovaraju na njemačkom jeziku o ovoj temi.
Virtuelni iftar – na primjer putem live videa na Facebooku, preko Skypea ili drugih oblika video konferencije – će ove godine vjerovatno doživjeti svoj procvat. I to ne samo u islamskom svijetu. Na primjer, u Velikoj Britaniji, postoji projekt “Ramazanski šator” (Ramadan Tent Project – RTP), kojim se želi digitalno okupljati muslimane svake večeri za vrijeme iftara.
Važno je da ljudi dijele osjećaj pripadnosti, rekao je Omar Salha, šef projekta RTP, za list “The National” na engleskom jeziku, koji se objavljuje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i dodao:
“Naš virtuelni iftar će pružiti platformu na kojoj se ljudi mogu sigurno ujediniti, podijeliti svoja iskustva i osjećati zajedništvo – u vrijeme kada nam je to najpotrebnije.”
