Ništa više neće biti isto. Omogućeno je javno prikazivanje filmova. Po njihovim predlozima napravljena je prva filmska kamera.
Od Edisona je preuzeta vrpca 35mm. Prilagođena je brzina kretanja 16 sličica u sekundi. Time je
prilagodio ljudskom oku da proizede efekat prividnog kretanja.
Ova tehnika je napravila revoluciju, ostvario se vjekovni san čovjeka, da prenese svu stvarnost svijeta u realnu sliku filma.
Čovjek je uvijek težio da svojim rukama stvori novi svijet koji će biti približan svijetu koji ga okružuje. Vijekovima su slikari tražili način da prenesu pokret na platno, ali sve što su uspijevali je pečat iz vremena u kom su stvarali.
Svaka umjetnost je u početku imala ulogu da zabavi, ali kasnije se javlja potreba da se umjetnost uzdigne iznad toga i počne da doživljaj istražuje stvarnost kroz subjektivnu prizmu.
Film se kao medij razlikovao od svih vrsta umjetnosti, on je uspio da objedini ssve izraze čovjekove djelatnosti na umjetničkom planu i da sse prenese uvirtuelni svijet pokretnih slika. Mnogi umjetnici su počeli shvatati moć ovog izumma i polako ga počeli transformisati u novi umjetnički doživljaj.
Autor knjige: Stojan Golemac
Dugo je trajala ta pretvorba, dok je film konačno priznat kao samostalna grana umjetnosti. Već više od sto godina film nam prenosti promjene u vremenu, priča priče, predstavlja događaje u vremenu.
Kroz film živimo zajednosa velikim historijskim događajima, ispitujemo mračne dubine ljudske psihe. Psihologija modernog čovjeka zahtijeva od umjetnosti što kompleksniju sliku prirode, čovjeka i njegovog unutarnjeg stanja, kao dominantnog pitanja kojim treba da se bavi umjetnost.
Ono što je veliko u filmu, jeste da je most kojim spaja ono najveće u historiji i najdublje u čovjeku.
Film kao umjetničko djelo traga za onim što je neprolazno u onom što je prolazno.
Vremenom je stvorena cijela filmska industrija, koj proizvodi filmove raznih žanrova, kojim nas vode u duboku prošlost, historijski filmovi, sadašnjost i budućnost. Ljudska mašta nas vodi do neistraženih svijetova, do svemira.
Uporedo se razvila scenska umjetnost, razvija se gluma kao posebna umjetnost. Bez koje film ne bi mogao da bude ono što jeste. Ekranizuje se veliki broj književnih djela. Film nalazi primjenu u svim sferama djelovanja čovjeka, u nauci, tehnici, u reklamnim komercijalnim djelatnostima.
Razvojem digitalnih tehnika prelazi na druge vizuelne medije i na televiziju. Jednom rječju film je postao sastavni dio našeg života i kreirao nam svijest, svakodnevno sa milionima pokretnih sličica, preko kojih nam
saopštava masu informacija. Čovjek je postao dio tog virtuelnog svijeta i svakodnevno učestvuje u kreaciji misli i slike.
Moć „šarenih“ sličica je svakodnevno prisutna. Moć filma je postala ogromna. Moćni mediji kao ni jedan do sada. Stvorena je za sto godina plejada filmskih stvaralaca koju ssu svojim djelima dali čovječanstvu grandiozna
filmska ostvarenja, koja su učinila ogroman uticaj na filotofsku i umjetničku misao čovjeka, pretvorivši u novi stvaralački impuls.
Taj impuls se prenio i na političko djelovanje ljudi koji su vodili čovječanstvo. Stojan Golemac – pisac, ima urođeni senzibilitet, da otkriva ovaj svijet i njegove fenomene, razmišljajući o polugama moći
ovog svijeta, napisao je knjigu „Moć Fotografije“ – fenomen koji je promijenio život čovjeka 19 vijeka, nastavivši da piše drugu knjigu, koja je nastavak ove prve, a to je „Moć Filma“.
Spoznao je da je to moćno sredstvo ljudskog izražaja, koje je kroz sto godina, kroz razne
filmske djelatnike, otkrivala i objašnjavala fenomene ovog svijeta.
Ovim bi se htio zahvaliti svim djelatnicima, koji su do danas stvarali filmove, a ujedno i piscu ove knjige.
JOJIĆ VELIMIR
