Misija “FRAMOST – Poveznica baštine ljudi i prostora” organizator je radionice čije su rukotvorine, posebno zlatovez, završile svugdje po svijetu, a jedna od njih nalazi se i kod Pape u Vatikanu.
Radionica je besplatna, mogu joj se priključiti osobe svih životnih dobi, a ovaj turnus okupio je petnaestak polaznika koji će se baviti narodnim vezovima, piše “Fena”.
Potpredsjednik Misije FRAMOST Marinko Jurić kazao je kako je posebnost ovogodišnje radionice ta što članice imaju priliku stvarati nove kreacije od materijala narodnih nošnji.
“Radionica se organizuje kako se ne bi zaboravila ta vrsta kulturne baštine. Zahvaljujući radionici zaboravljene tehnike se čuvaju i prenose dalje. Uči se sve o šivanju, vezenju, pletenju, modeliranju te o decoupage tehnici, ali najveća zadaća radionice je ponuditi svu pomoć oko tehnike zlatoveza, veza zlatnim nitima”, kazao je Jurić u razgovoru za Fenu i dodao kako tehnika zlatovez postaje sve popularnija u društvu.
Na prošlogodišnjoj jesenskoj radionici učestvovalo je 30 polaznika koji su, uz ostalo, vezli razne motive na maskama, a jedna od njih bila je i na izložbi u Zagrebu pod nazivom “Masku nosim, njome se ponosim”.
“U foajeu Kulturnog centra Travno u Zagrebu, u organizaciji Posudionice i radionice narodnih nošnji održana je izložba svih pristiglih maski koje su se takmičile za izbor najbolje i najljepše. Naša kreativna radionica ‘Zlatovez’, tačnije gospođa Šima Ivanković, izradila je masku s motivima narodne nošnje hrvatskog stanovništva zapadne Hercegovine koju smo poslali na navedeni konkurs”, kazao je Jurić.
Po njegovim riječima, u prošlogodišnjem jesenskom turnusu izvezlo se deset vrličkih kapa i marama za HKUD “Sv. Ante – Cim” Mostar.
“Kape i marame koristi naš folklorni ansambl HKUD ‘Sv. Ante Cim’ u svojim nastupima. To je posebna vrsta veza jer se radi šestonitnim koncem. Riječ je o kapama koje mogu nositi muškarci i žene, s tim da su muške bez ukrasa, a ženske s ukrasom. Marame su bijele ukrašene vezom, također, šestonitnim koncem. Prvo se oslika, odnosno precrta cvjetni uzorak koji se kasnije izvezuje. Osim toga, članice izrađuju i etno nakit koji se koristi uz razne narodne nošnje”, pojasnio je Jurić.
Vesti zlatovez na jednoj radionici naučila je i Kristina Pehar koja danas sa Šimom organizuje kurseve.
“Zlatovezom se aktivno bavim punih petnaest godina. Na jednoj od radionica sam naučila vesti zlatovez, a sada zajedno s Šimom, organizujem kurseve. Tehnika zlatovez nije obično vezenje kao što su naše bake radile, već je to pružanje i isprepletanje niti zlatnim koncem. Rade se slike na hamer papiru i pliš tapeti, a može se raditi i na odjevnom predmetu”, istaknula je Pehar i dodala kako se, uz tehniku zlatoveza, na radionicama mogu naučiti i sve druge tehnike.
Dosad je kroz radionicu prošlo oko 200 polaznika od pet do osamdeset godina, rekla je Pehar te istaknula kako je ponosna što svoje znanje može podijeliti s drugima.
Na kraju svake radionice, u prostorijama crkve svete Barbare, organizuje se izložba radova polaznika.
