Kultura

12 naučnika odabralo je 93 knjige koje biste trebali pročitati. Evo popisa

Dvanaestero vodećih naučnika odabralo malo manje od sto knjiga hrvatskih i svjetskih znanstvenika koje smatraju važnima.

RELEVANTNA je informacija najvažnija. Zato je dvanaestero vodećih hrvatskih znanstvenika odabralo malo manje od sto knjiga hrvatskih i svjetskih znanstvenika koje smatraju važnima. Ova najpouzdanija top lista 2021. nastala je s ciljem osvještavanja važnosti obrazovanja i znanosti, a u sklopu inicijative Ovog Božića čitam knjigu, ovog Božića poklanjam knjigu.

“Ključno je biti izložen relevantnim izvorima informacija i čitati puno, puno knjiga, i to knjiga koje su napisali autoriteti u svojim poljima, ljudi koji čitave živote posvete istraživanju jedne teme kako bi je razumjeli i nama prenijeli”, kaže Vuk Vuković, jedan od vodećih mlađih ekonomista i podatkovnih znanstvenika, suosnivač britansko-hrvatskog startupa Oraclum Intelligence Systems, i dodaje: “Čitanje i izlaganje idejama s kojima se čak i ne slažemo omogućuje izlazak iz vlastitih kognitivnih mjehura te omogućuje razvoj kritičkog mišljenja. Oba ta faktora ključna su u prepoznavanju lažnih vijesti i obrani od njih.”

Bojan Jerbić, voditelj Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije, ističe da znanstvena misao počinje pitanjem.

“Pravo pitanje važnije je od odgovora. Postoji li znanstvena istina? Čak i ako pretpostavimo da ne postoji znanstvena istina, znanstvenici su joj najbliži. Zato je znanstvena spoznaja najbliža istini”, kaže Jerbić i dodaje: “Informacija nastaje iz spoznaje, ali vrijedi tek kada je zapišete. Tako nastane knjiga.” A čitajući knjige, od književnih djela do publicistike i stručnih monografija, dodaje Iva Tolić, molekularna biologinja i dobitnica dva znanstvena Oscara, “uranjamo u nove svjetove, istražujemo nepoznato i doživljavamo pustolovine u kojima pronalazimo odraz nas samih.”

Leo Mršić, prodekan za znanost Visokog učilišta Algebra, upozorio je da “u vrijeme obilja raznih podataka, često u nestrukturiranom obliku, knjige predstavljaju strukturirane elemente koji sadrže znanja koja pomažu graditi društvo u kojem živimo. U masi kratkotrajnih vrijednosti i površne pažnje upravo knjige podsjećaju na to da se znanost, kao najveći kolektivni pothvat, gradi polako, uporno i timski te predstavlja jedan od najvažnijih kanala znanja”.

Kritičko razmišljanje jedno je od najvrednijih vještina današnjice, upozorava Vedran Podobnik, voditelj SocialLABA na FER-u i dodaje: “Osobe koje znaju kritički razmišljati imaju veliku prednost jer lakše sustavno pristupaju rješavanju profesionalnih izazova, ali se isto tako puno bolje nose s privatnim izazovima. Čitanje knjiga je jedan od najboljih načina kako razvijati vještinu kritičkog razmišljanja.”

Foto: Press – Vuk Vuković, Miran Pavić, Ana Plišić, Hrvoje Balen i Slavko Kozina

Uz Podobnika, Ivu Tolić, Bojana Jerbića, Lea Mršića i Vuka Vukovića, među znanstvenicima koji su sastavljali top listu nalaze se i Boris Labar, umirovljeni dekan Medicinskog fakulteta, Marin Soljačić, hrvatski znanstvenik na najprestižnijem svjetskom tehničkom sveučilištu MIT, Ivan Đikić, koji je dvaput proglašavan najboljim mladim znanstvenikom u Europi, a Amerika ga je nagradila za izvanredna dostignuća u istraživanju raka, Ivana Podnar Žarko, voditeljica Laboratorija za Internet stvari na FER-u, Pavel Gregurić, jedan od vodećih filozofa, klasicista i autora, Josip Burušić s Instituta Ivo Pilar i Znanstvenog centra izvrsnosti za školsku efektivnost i Darko Marčinko, profesor na Medicinskom fakultetu i šef Klinike za psihijatriju na KBC-u Rebro.

Osam tvrtki i institucija kupilo je i poklonilo više od 600 knjiga s top liste znanstvenika
Osam hrvatskih tvrtki i institucija – Algebra, Erste plavi mirovinski fond, Hrvatski Telekom, Jadran galenski laboratorij, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Trilix, Lloyds Digital i 01 Content & Technology C3 Croatia – kupilo je i poklonilo za Božić više od 600 knjiga domaćih i svjetskih znanstvenika s liste. Knjige je dobilo čak 85 srednjih škola, a dio knjiga podijeljen je drugim tvrtkama i udrugama kao božićni poklon.

Na božićnoj čestitki, koju je oslikala Petra Divković, studentica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, nalazi se cijeli popis knjiga uz poruku “Pokloni i ti nekome knjigu za Božić”. Knjige su poklonjene u posebno oslikanoj tote torbi koju je oslikala Klasja Habjan, ilustratorica i dizajnerica, uz poruku Nikole Tesle “Od svih stvari najviše volim knjige”.

Sonja Stahor Gašpar, direktorica digitalnog poslovanja JGL-a, ističe kako je bila uvjerena da se znanost više neće dovoditi u pitanje i da smo takva razdoblja ostavili davno iza nas. “Protekle dvije godine pokazale su da kontinuiramo moramo vraćati vjeru u znanost i raditi na širenju potvrđenih informacija. Znanost je jedan od najvećih ljudskih dosega i ponosna sam što možemo sudjelovati u ovoj incijativi te nastaviti jačati znanstvene teme, autore i postignuća i to kroz format za koji sam uvjerena da nikad neće izumrijeti – knjigu”, poručila je.

“Nema do dobre knjige jer njih ne čitate, već vas one na bitan način i oblikuju. Zato je posebno važno da mladi umovi uče od velikih i da im oni služe kao inspiracija”, poručuje Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma.

“U okruženju koje se razvija nevjerojatno brzo pod utjecajem naprednih tehnologija”, upozorava Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, “obrazovanje i znanje važniji su nego ikad ranije.”

‘’Relevantna, znanstveno utemeljena informacija danas je pravo bogatstvo”, poručuje direktor jedne od vodećih IT kompanija Trilix Mladen Amidžić.

Inicijativa Ovog Božića čitam knjigu, ovog Božića poklanjam knjigu osmišljena je u suradnji Algebre i digitalne agencije 01 Content & Technology – C3 Croatia, a podržali su je Zajednica nakladnika i knjižara i Telegram Media Grupa.

“Nalazimo se u džungli informacija. Paraznanstvenih, banalnih, naoko zabavnih informacija koje nas okružuju. U toj džungli tražimo pravi cvijet koji nam daje utjehu, biljku točnosti ili pak znanstveno opravdani pogled autora. Knjiga kao medij s dodatnom i odgovornom vrijednosti odgovor je na mnoga pitanja u borbi protiv banalnosti”, ističe Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara te dodaje: “Dakako da treba propitivati i kvalitetu knjiga, zato poslušajmo savjet onih koji imaju iskustvo zrelog čitanja i samokritike. Kritički i znatiželjan pogled koji u sebi nosi znanost čini društvo zrelijim, a time svi imamo manje problema.”

Miran Pavić, direktor Telegram Media Grupe i news portala telegram.hr koji je dobio mnoge nagrade za istraživačke priče, izjavio je kako se u posljednje dvije godine, možda više nego ikad, pokazalo koliko je važna provjerena i utemeljena informacija. “U moru raznih narativa, emotivnih manipulacija, grubih laži i ljudskih strahova pouzdana informacija može doslovno značiti život. S ovom listom znanstvenih knjiga htjeli smo probuditi znatiželju i želju za propitkivanjem u cilju dolaska do informiranih zaključaka.”

Hrvoje Balen, član Uprave Algebre, poručio je kako se nalazimo na prekretnici. “Iako je Božić pije svega blagdan radosti i mira, ujedno je i doba godine u kojem ćemo jedni drugima, puno češće nego inače, zaželjeti sve najbolje. Knjigama, i to upravo onima koje su preporučili najistaknutiji hrvatski znanstvenici današnjice, željeli smo potaknuti razvoj kritičkog mišljenja, zainteresirati što više ljudi za znanost i kvalitetnu literaturu te poželjeti bolje dane partnerskim institucijama. Dobre želje su ove godine ipak ponajviše namijenjene mladim ljudima, koji odrastaju pod teretom zatvaranja škola, pod napadima lažnih vijesti i pod teretom znanstveno neutemeljenih naklapanja iza kojih najčešće stoje lažni profili na društvenim mrežama. Neka nam svima ovaj Božić bude prekretnica u razdvajanju bitnog od nebitnog”, poželio je Hrvoje Balen.

“Potreba za relevantnom informacijom i pouzdanim izvorom veća je nego ikada jer svakodnevno trebamo donositi educirane odluke koje nam koriste i poboljšavaju kvalitetu našeg života, a reducirati broj odluka koje nam nanose štetu i temelje se na needuciranim pretpostavkama”, izjavila je Ana Plišić, partnerica u 01 Content & Technology koja je dio njemačke digitalne grupe i najveće europske content mreže C3 Creative Code and Content. “Zato smo s partnerima kreirali božićni poklon za sve građane koji sadrži 93 relevantne informacije dobivene iz 12 relevantnih izvora – top listu važnih knjiga koje preporučuju vodeći hrvatski znanstvenici. Time smo htjeli ukazati i na važnost dizajna digitalnih usluga, proizvoda i komunikacija usmjerenog na potrebe ljudi koji donosi relevantna, korisna, inspirativna rješenja”, poručuje Ana Plišić.

12 znanstvenika koji su kreirali top listu:
prof. dr. sc. Iva Tolić, Zavod za molekularnu biologiju, Institut Ruđer Bošković
dr. sc. Vuk Vuković, Oraclum Intelligence Systems
prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko, Laboratorij za Internet stvari, FER
dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju
prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije CRTA, FSB
doc. dr. sc. Leo Mršić, prodekan za istraživanje i razvoj, Visoko učilište Algebra
prof. dr. sc. Vedran Podobnik, socialLAB, FER
prof. dr. sc. Ivan Đikić, Goethe University Frankfurt
prof. dr. sc. Boris Labar, umirovljeni dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu
prof. dr. sc. Marin Soljačić, Massachusetts Institute of Technology
prof. dr. sc. Josip Burušić, Institut Ivo Pilar, Znanstveni centar izvrsnosti za školsku efektivnost
prof. dr. sc. Darko Marčinko, Medicinski fakultet u Zagrebu, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb
Pogledajte knjige koje preporučuje 12 znanstvenika – i poklonite i vi knjigu za Božić.

Jim Collins, Od dobrog do izvrsnog: Zašto su jedne tvrtke uspješne … a druge nisu (Zagreb: Binoza press, 2008.)
Robert Torre, Ima li života prije smrti? (Zagreb: Media bar, 2018.)
Bill Bryson, Kratka povijest gotovo svega (Zagreb: Planetopija, 2007.)
Niall Ferguson, Civilizacija: Zapad i ostali (Zagreb: Profil, 2012.)
Daniel Kahneman, Misliti brzo i sporo (Zagreb: Mozaik knjiga, 2014.)
Walter Isaacson, Inovatori – Kako je skupina hakera, genijalaca i osobenjaka pokrenula digitalnu revoluciju (Zagreb: Školska knjiga, 2021.)
Eric Ries, Lean Startup (Zagreb: Mate, 2013.)
Michael E. Porter, Konkurentska prednost – Postizanje i održavanje vrhunskog poslovanja (Zagreb: Masmedia, 2008.)
Steven D. Levitt, Frikonomija: Vragolasti ekonomist istražuje drugu stranu medalje (Zagreb: Stanek, 2005.)
Richard H. Thaler, Nerazumno ponašanje – Stvaranje bihevioralne ekonomije (Zagreb: Školska knjiga, 2020.)
Robert J. Schiller, George A. Akerlof, Pecanje naivaca: Ekonomika smicalica i prijevare (Zagreb: Znanje, 2017.)
Robert J. Shiller, Financije i dobro društvo (Zagreb: Mate, 2015.)
Joseph E. Stiglitz, Cijena profita (Zagreb: Profil, 2020.)
Amartya Sen, Ideja pravednosti (Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2017.)
Amartya Sen, Razvoj kao sloboda (Zagreb: Algoritam, 2012.)
Daron Acemoglu, James A. Robinson, Zašto nacije propadaju? Izvorišta moći, blagostanja i siromaštva (Zagreb: Mate, 2017.)
Joel Mokyr, Kultura rasta: Izvorište moderne ekonomije (Zagreb: Mate, 2020.)
Steven Pinker, Prosvjetiteljstvo našeg doba – Suvremen pogled na razum, znanost, humanizam i napredak (Zagreb: Mozak knjiga, 2019.)
Mariana Mazzucato, Država poduzetnica (Zagreb: Školska knjiga, 2020.)
Ivan Krastev, Stephen Holmes, Kraj doba oponašanja – Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju (Zagreb: TIM press, 2020.)
Michael J. Sandel, Što se novcem ne može kupiti (Zagreb: Verbum, 2020.)
Thomas Piketty, Kapital i ideologija (Zagreb: Profil knjiga, 2020.)
Timothy Snyder, O tiraniji – Dvadeset lekcija za 20. stoljeće (Zagreb: Naklada ljevak, 2017.)
Branko Milanović, Dobitnici i gubitnici – Kratka i osebujna povijest globalne nejednakosti (Zagreb: TIM press, 2017.)
Ian Kershaw, Do nade i natrag – Europa 1950. – 2017. (Zagreb: Fraktura, 2019.)
Hannah Arendt, Izvori totalitarizma (Zagreb: Disput, 2015.)
Albert-László Barabási, U mreži: Zašto je sve povezano i kako misliti mrežno u znanosti, poslovanju i svakodnevnom životu (Zagreb: Jesenski i Turk, 2006.)
Nicholas A. Christakis, James H. Fowler, Povezani: Iznenađujuća moć društvenih mreža i kako one utječu na naše živote (Zagreb: Algoritam, 2010.)
Darko Marčinko, Miro Jakovljević, Vlasta Rudan, Psihodinamika ljubavi i mržnje (Zagreb: Medicinska naklada, 2019.)
Aleksandar Durman, Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar (Zagreb: Arheološki muzej u Zagrebu, 2000.)
Carl Sagan, Kozmos (Zagreb: Izvori, 2004.)
Maja Cigrovski Berković, Lana Ružić, Šećerna bolest i tjelesno vježbanje od A do Ž (Zagreb: Znanje, 2019.)
Peter J. D’Adamo, Catherine Whitney, Kronični umor: borite se protiv njega prehranom prilagođenom krvnoj grupi (Zagreb: AGM, 2006.)
Suzanne Steinbaum, Žensko srce – Sveobuhvatni vodič za tjelesno i emocionalno zdravlje srca namijenjen svakoj ženi (Zagreb: Planetopija, 2014.)
Igor S. Pandžić, Virtualna okruženja (Zagreb: Element, 2004.)
Mladen Vuković, Matematička logika (Zagreb: Element, 2009.)
Igor S. Pandžić, Alen Bažant, Željko Ilić, Zdenko Vrdoljak, Mladen Kos, Vjekoslav Sinković, Uvod u teoriju informacije i kodiranje (Zagreb: Element, 2012.)
Viktor Pinter, Osnove elektrotehnike 1 (Zagreb: Tehnička knjiga, 1994.)
Leo Budin, Predrag Brođanac, Zlatka Markučič, Smiljana Perić,
INFORMATIKA 1 – PROGRAMSKI JEZIK PYTHON – udžbenik informatike s dodatnim digitalnim sadržajima za 1. razred prirodoslovno-matematičkih i općih gimnazija te 2. razred klasičnih i jezičnih (Zagreb: Školska knjiga, 2018.)
Damir Žarko, Branimir Ćućić, Transformatori u teoriji i praksi (Zagreb: Graphis, 2021.)
Vedran Mornar, Uvod u programiranje (Zagreb: Element 2021.)
Alen Bažant, Branko Mikac, Gordan Gledec, Gordan Ježić, Ignac Lovrek, Maja Matijašević, Marijan Kunštić, Mladen Kos, Vjekoslav Sinković, Željko Ilić, Osnovne arhitekture mreža (Zagreb: Element, 2014.)
Anita Peti-Stantić, Vedrana Stantić (ur.), Putovanje u nepoznato – Zašto se bavim znanošću (i kako je do toga došlo)? (Zagreb: Naklada Ljevak, 2021.)
Paolo Rossi, Rođenje novovjekovne znanosti u Europi (Zagreb: In.Tri, 2019.)
Jerry A. Coyne, Zašto je evolucija istinita (Zagreb: In.Tri, 2016.)
Carlo Rovelli, Sedam kratkih lekcija iz fizike (Zagreb: Vuković i Runjić, 2017.)
Yuval Noah Harari, Sapiens – Kratka povijest čovječanstva (Zagreb: Fokus komunikacije, 2015.)
Daniel C. Dennett, Vrste umova – k razumijevanju svijesti (Zagreb: In.Tri, 2016.)
Geoffrey Miller, Razum i razmnožavanje – Kako je izbor partnera oblikovao evoluciju ljudske naravi (Zagreb: In.Tri, 2021.)
Ben Goldacre, Loša znanost (Zagreb: Naklada OceanMore, 2010.)
Nenad Trinajstić, Život u znanosti – Uspomene iz nepovrata (Zagreb: HAZU, 2016.)
Nenad Trinajstić, 100 hrvatskih kemičara (Zagreb: Školska knjiga, 2002.)
Igor Rudan, Točna boja neba – Razmišljanja o znanosti u 21. stoljeću (Zagreb: Knjižara Ljevak, 2017.)
Miroslav Radman, Daniel Carton, Na putu do zdrave dugovječnosti: Možemo li ovladati našim biološkim ograničenjima? (Zagreb: Profil, 2012.)
James Lovelock, Geja: novi pogled na život Zemlje (Zagreb: Izvori, 2005.)
Richard Dawkins, Najveća predstava na Zemlji: Dokazi u prilog evoluciji (Zagreb: Izvori, 2009.)
David Attenborough, Život na našem planetu – Moje svjedočanstvo i vizija budućnosti (Zagreb: Školska knjiga, 2020.)
Thomas Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija (Zagreb: Jesenski i Turk, 2013.)
Erwin Schrödinger, Što je život?: Fizičke značajke žive stanice (Zagreb: Izvori, 2012.)
Michael W. Berns, Stanice (Zagreb: Školska knjiga, 1997.)
Josip Burušić, Vesna Šerepac, STEM DAROVITI I TALENTIRANI UČENICI: identifikacija, metode nastavnog rada i profesionalno usmjeravanje (Zagreb: Alfa, 2019.)
Siniša Brlas, Terminološki opisni rječnik ovisnosti (Zagreb: Medicinska naklada, 2017.)
Beata Bagi, Ožiljci: Priče iz američke sudnice (Zagreb: Medicinska naklada, 2021.)
Marko Jukić, Liječničke pogreške – Osnovana sumnja (Zagreb: Medicinska naklada, 2014.)
Ante Ljubičić, Liječnik vam savjetuje: Kako sačuvati zdravlje i pobijediti bolest (Zagreb: Medicinska naklada, 2017.)
Brian Greene, Elegantni svemir – Superstrune, skrivene dimenzije i potraga za konačnom teorijom (Zagreb: Jesenski i Turk, 2014.)
Jo James, Beth Cotton, Jules Knight, Rita Freyne, Najbolja skrb za osobe s demencijom u bolničkim uvjetima (Zagreb: Medicinska naklada, 2018.)
Davor Štimac i suradnici, Debljina – klinički pristup (Zagreb: Medicinska naklada, 2017.)
Mayo Clinic, Tjelovježba za svakoga (Zagreb: Medicinska naklada, 2010.)
Daniel C. Dennett, Darwinova opasna ideja – Evolucija i smisao života (Zagreb: In.Tri, 2020.)
Igor Rudan, Zao zrak – Razmišljanja o zdravlju i bolesti u 21. stoljeću (Zagreb: Naklada Ljevak, 2018.)
James Nestor, Dah – Nova znanost o izgubljenom umijeću disanja (Zagreb: Planetopija, 2021.)
*Knjige na engleskom koje nisu prevedene

Max Tegmark, Life 3.0: Being Human in the Age of Artificial Intelligence (2017.)
Byron Reese, The Fourth Age: Smart Robots, Conscious Computers, and the Future of Humanity (2018.)
Ray Kurzweil, The Singularity Is Near: When Humans Transcend Biology (2005.)
Marvin Minsky, The Society of Mind (1985.)
François Chollet, J. J. Allaire, Deep Learning with R (2018.)
Clayton Christensen, The Innovator’s Dilemma (1997.)
Clayton Christensen, Michael E. Raynor, The Innovator’s Solution: Creating and Sustaining Successful Growth (2003.)
Geoffrey Moore, Crossing the Chasm (1991.)
Matthew O. Jackson, Social and Economic Networks (2008.)
Erik Brynjolfsson, Andrew Mcafee, The Second Machine Age: Work, Progress, and Prosperity in a Time of Brilliant Technologies (2014.)
Hannah Fry, Hello World: How to be Human in the Age of the Machine (2018)
Stuart Russell, Peter Norvig, Artificial Intelligence: A modern approach (4th edition) (2020.)
Darryl Cunningham, Graphic Science (2017.)
William Myers, Paola Antonelli, Bio Design: Nature, Science, Creativity (2012.)
Paul Hawken, Regeneration: Ending the Climate Crisis in One Generation (2021.)
Vandana Shiva, Kartikey Shiva, Oneness vs the 1%: Shattering Illusions, Seeding Freedom (2018.)
Vandana Shiva, Sacred Seed (2014.)
Robert Axelrod, The Evolution of Cooperation (1984.)
Rizwan Virk, The Simulation Hypothesis: An MIT Computer Scientist Shows Why AI, Quantum Physics, and Eastern Mystics All Agree We Are In A Video Game (2019.)
Rizwan Virk, The Simulated Multiverse: An MIT Computer Scientist Explores Parallel Universes, The Simulation Hypothesis, Quantum Computing and the Mandela Effect (2021.)
Sinan Aral, The Hype Machine: How Social Media Disrupts Our Elections, Our Economy, and Our Health-and How We Must Adapt (2020.)


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh