Tokom razgovora kojeg je vodio glavni i odgovorni urednik BIR televizije Kasim Softić, reisu-l-ulema je ocijenio da su trenutne prilike u Bosni i Hercegovini kompleksne i izazovne.
„U Kur’anu postoje dva ajeta koji, na neki način, omeđuju ljudski život. Jedan kaže da će čovjek nailaziti na sve veće poteškoće, a drugi da će poslije poteškoća doći olakšanje. Čini mi se da upravo svjedočimo takvim vremenima, kada ulazimo iz poteškoće u poteškoću, iz vremena pandemije ulazimo u situaciju kada je evropski rat na našim vratima. Nadamo se da će vrata tog rata biti zatvorena što prije, a ramazan je posebno vrijeme kada Boga možemo zamoliti za olakšanje. Dakle, vremena jesu kompleksna, bremenita, izazovna, ali mislim da je svaka generacija ljudi ispred sebe imala iste ili slične izazove i da će ih imati i kada mi odemo s ovog svijeta, da će se ljudski rod i dalje kretati između ova dva kur’anska ajeta“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović.
Čovjek je izvor svakog dobra, ali može biti izvor i svakog zla, podsjetio je reisu-l-ulema, dodavši da je temeljno pitanje može li se čovjek odbraniti od pošasti koje ga prate, bez obzira u kojem vremenu živio: od pohlepe za moći, bogatstvom i zabavom.
„Plamen se može samo vjerom stišavati. Ako bi svaki pojedinac o tome razmišljao i tome dao važnost, čovječanstvo bi uspjelo, bar dijelom, ove pošasti da kontrolira“, naglasio je reisu-l-ulema.
Između ostalog, ocijenio je da historija počinje kada narod nastupa u njoj.
„Kada se kreću pojedinci, to je zbog koristi i slično, i to je dobro. Kada se kreću narodi onda se na pozornici događaja povijest, koja je krvava, teška, tragična. Da se ne bi događalo da budemo izloženi toj pošasti, trebamo voditi računa o sebi. Svaki pojedinac ima prijatelja i ima dušmana, i svaki narod ima prijatelje i ima dušmane. Kažu, prijatelji vas mogu napustiti, dušmani neće, oni su uvijek tu da vam stvaraju poteškoće, utječu na vaše živote, izazivaju strah, nepovjerenje. Narodi koji vode računa o tome da su im i prijatelji i dušmani blizu, to im osigurava mir. Ukoliko bismo kao narod imali svijest da vodimo računa da su nam i jedni i drugi blizu, nadam se da bismo tada imali dobre pretpostavke da očuvamo mir. Naša borba je borba za mir. Nadam se da su Bošnjaci, ali i svi Bosanci, svjesniji potrebe da grade mir“, istaknuo je reisu-l-ulema.
Reisu-l-ulema je podsjetio i da je temeljna uloga Islamske zajednice da organizira vjerski život, narodu bude na usluzi i bude ustrajna u misiji promicanja dobra, a odvraćanja od zla.
„Neki ljudi smatraju da Zajednica treba da preuzme prerogative države, političkih subjekata. Zajednica niti može niti je to njena uloga. Naravno, Zajednica ima svojih dušmana, to treba s mjerom uzimati. Niti će dobra na ovom svijetu prestati, niti će zla nestati. Kritike su dobre i njih treba razumjeti, a dušmani imaju svoju agendu i nje trebamo biti svjesni. Zajednica će uvijek ostati organizacija našeg naroda i bit će snažna onoliko koliko ljudi u njoj budu iskreno radili“, smatra reisu-l-ulema.
Osvrnuo se i na činjenicu da Islamska zajednica nema potpisan ugovor s državom, iako je podržala potpisivanje ugovora s drugim vjerskim zajednicama.
„Islamska zajednica je napravila grešku, moram kazati. Mi smo trebali pod istim uvjetima, u isto vrijeme, potpisati, ali smo postupili malo naivno i tu naivnost plaćamo na ovakav način. Učinili smo to u dobroj volji. Katolička i Pravoslavna crkva su bile spremne da potpišu, mi nismo. Smatrali smo da je to dobar, komšijski odnos, ali pokazalo se da naše komšije nemaju isti odnos prema nama. Smatramo da je ovo sramotno ponašanje političkih subjekata. Nezadovoljni smo činjenicom da najveća vjerska skupina, bosanskohercegovački muslimani, nemaju potpisan ugovor s državom, u kojem bi im se garantiralo pravo na ispovijedanje onako kako to vjera traži“, rekao je reisu-l-ulema.
U ovom kontekstu je posebno naglasio da se spomenuta situacija ne smije odraziti na međuvjerske odnose u Bosni i Hercegovini, da su oni važniji od bilo kojeg ugovora.
Reisu-l-ulema je ovom prilikom uputio i ramazansku čestitku, poručivši da je ramazan prilika da muslimani potvrde svoju vjeru, da je opečate.
„Ramazan je blagoslovljeno vrijeme, ima svoja znamenja. Ramazanu posvećujemo svoju dušu i svoje tijelo. Uvijek je u našoj tradiciji ramazan dočekivan s čežnjom i s nadom da ćemo u ramazanu postići Božiju blizinu, tako i ove godine“, poručio je, između ostalog, reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović u intervjuu BIR televiziji.
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović – Mina
