Svečanost je održana u modričkom džematu Srednjem, gdje se kao izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice obratio Nezim-ef. Halilović Muderris.
Prenoseći selame reisul-uleme i želje da žive u miru i blagostanju u ovim područjima, Muderris je naglasio da ova džamija u džematu Srednjem predstavlja najvažniji objekt za Bošnjake na ovom području.
– Ova Allahova kuća koja svjedoči prisustvo Bošnjaka muslimana na ovom području punih 486 godina, koja je rušena, obnavljana, ponekad urušavana i zbog našeg nemara. Došlo je vrijeme i da zaokružimo obnovu ove džamije, i tako osiguramo elementarne uslove za odvijanje vjerskog života ovdje u ovom džematu. Sagrađena je iz pobožnosti, a njena gradnja nije završena kada su završeni građevinski radovi – rekao je Muderris ukazujući da je i održavanje džemata dio procesa izgradnje.
Za ezan koji poziva s munare obnovljene džamije je rekao da je, pored poziva na namaz i spas, istovremeno i poziv na međusobno upoznavanje, saradnju i pomirenje.
Izaslanik muftije tuzlanskog dr. Mensur-ef. Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove Muftijstva tuzlanskog, podsjetio je ovom prilikom na historijski kontinuitet koji je nakratko prekinut rušenjem džamije 1992. godine. Poručio je da se kontinuitet džemata mora održati zbog osjećaja sigurnosti koji pruža džematlijama.
– Džemat je stub Islamske zajednice, ali na ovim područjima je i stub države. Gdje imamo džemat, imamo i Bošnjake koji se okupljaju i osjećaju sigurnost – istaknuo je efendija Husić.
Upozoravajući na nekorektan odnos gradskih i entitetskih vlasti prema Bošnjacima, poručujući da “nikada nećemo pristati na status građana drugog reda”, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Modriča Safet-ef. Karahmetović ukazao je da su Bošnjacima u ovom kraju još uvijek ugrožena osnovna ljudska prava.
– Mi nikada nećemo zaboraviti svoje rane, a na ovakav način, one nikada neće potpuno zacijeliti. Ne možemo se pomiriti s tim da nam budu ugrožena naša osnovna ljudska prava, a moramo priznati da, nažalost, još uvijek nismo ostvarili najveći broj naših prava. Još uvijek ih druga strana drži samo za sebe, ali danas smo im sa ovog mjesta jasno poručili da ćemo se boriti svim sredstvima za dostojanstven život čovjeka u 21. vijeku. To mi Bošnjaci, muslimani, kao starosjedioci u ovom gradu zaslužujemo, kao i naši potomci – rekao je Karahmetović prilikom svečanog otvaranja ponovo izgrađene džamije.
Modriča se kao naseljeno mjesto prvi put pominje 1323. godine, u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, a izgradnjom džamije poprima oblik čaršije.
Danas otvorena džamija dugo se zvala Stara čaršijska džamija (tur. Eski Carsi Mahalesi Cami). Kao prva džamija u Modriči izgrađena je 1536. godine, iste godine kada i Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu.
Naziv “Srednja džamija” nosi od pedesetih godina prošlog vijeka. U ovom posavskom gradu nekada je bilo 17 džamija, a posljednju agresiju na Bosnu i Hercegovinu dočekalo ih je sedam. Srpske snage 1992. godine su ih sve porušile, a danas se konačno može reći da su sve i obnovljene.
