„Ispunjavajući svoju misiju i preživljavajući genocid i druga nastojanja zatiranja svega što je islamsko, kao i 1.425 dana opsade Sarajeva, danas Fakultet s trocikličnim studijem i osam studijskih programa, 45 zaposlenih, preko 1.300 alumnija i 600 studenata, Studentskim domom, Centrom za Kur’an i sunnet, bibliotekom s više od 25.000 bibliotečkih jedinica te referentnim djelima i respektabilnim društvenim utjecajem svojih nastavnika, snažno doprinosi savremenoj interpretaciji islamske misli“, izjavio je za Agenciju MINA dekan Fakulteta islamskih nauka prof. dr. Zuhdija Hasanović povodom godišnjice ove obrazovne ustanove.
Islamski teološki fakultet (ITF), a danas Fakultet islamskih nauka, nastavio je uspješnu višestoljetnu tradiciju visokog islamskog obrazovanja na ovim prostorima i omogućio svim zainteresiranim, posebno imamima, muderrisima, a kasnije i vjeroučiteljima, stjecanje visokog obrazovanja.
„Budući da je Viša islamska šerijatsko-teološka škola prestala s radom 1945. godine trebalo je čekati pune 32 godine da bi se na našim prostorima moglo stjecati visoko islamsko obrazovanje, koje je čvrsto utemeljeno na osnovnim izvorima islama – Kur’anu i sunnetu, uvažavajući okolnosti u kojima živimo i istovremeno nudeći odgovore na savremene izazove u kojima se nalazi bosanskohercegovačko društvo. Značaj osnivanja Islamskog teološkog fakulteta možemo razumjeti tek ako se prisjetimo da je to bilo vrijeme naglašenog ateističkog svjetonazora kojeg vlast promovira i na kojem insistira u svim domenima ljudskog djelovanja koje ograničava i sputava vjeru i vjerske aktivnosti, a Bošnjacima na različite načine se sugerira da se izjašnjavaju kao Srbi ili kao Hrvati, vrijeme kada smo bili bez svoga nacionalnog imena i maternjeg jezika, a Islamska zajednica osiromašena u materijalnom i kadrovskom pogledu“, kazao je Hasanović.
Kako je naglasio, osnivanje Islamskog teološkog fakulteta, uz pokretanje Islamskih informativnih novina “Preporod”, pokretanje Ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese označili su buđenje muslimana balkanskih prostora.
„Oni su, svjesni značaja visokog islamskog obrazovanja, prodavali i ono što im je najpotrebnije (pokretnu i nepokretnu imovinu) i darovali ta sredstva Islamskoj zajednici, kako bi se ustanovio Islamski teološki fakultet. Neki su, poput rahmetli Ahmeda Tabakovića i rahmetli Nusreta Halačevića iz Sarajeva ili rahmetli Nazifa Hadžiomerovića iz Opličića kod Čapljine, cijela svoja imanja uvakufili za potrebe Fakulteta“, podsjetio je dekan Hasanović.
Dok je u početku Islamski teološki fakultet pokušavao udovoljiti samo potrebama Islamske zajednice, kako je cijenio Hasanović, danas FIN kao punopravni član UNSA nastoji odgovoriti potrebama bosanskohercegovačkog društva, ali i izazovima koji su primjetni u drugim evropskim državama.
„Tu prije svega mislimo na dodiplomski studijski program za islamsku vjeronauku i religijsku pedagogiju koji obrazuje kadar za islamsku vjeronauku u osnovnim i srednjim školama, ali i na studijske programe na drugom ciklusu studija “Međureligijski studiji i izgradnja mira” i “Islam u Evropi”. Prvi ima za cilj da ponudi znanja, iskustva i vještine koje pomažu u prevazilaženju sukoba i animoziteta i uspostavljanju trajnog mira, a drugi nastoji pomoći muslimanima da se bolje integriraju u evropska društva na način da sačuvaju svoje duhovne i moralne vrijednosti i da ih na najprimjereniji način ispoljavaju u svome životu, a istovremeno da poštuju kulturu, tradiciju i pravne sisteme zemalja u kojima žive“, kazao je on.
Kako je naveo Hasanović, danas studijske programe Fakulteta izvode neki od najuglednijih bošnjačkih intelektualaca i naučnika, s visokim kompetencijskim referencama iz različitih područja islamske misli i nauke.
„Profesori i saradnici svoje obrazovanje stjecali su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, ali i na uglednim univerzitetima u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Siriji, Pakistanu, Maleziji, Maroku, Španiji, Engleskoj, Švedskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. O statusu Fakulteta dovoljno govori uspostavljena naučnoistraživačka saradnja s brojnim univerzitetima u svijetu, angažman akademskog osoblja u domovini i inozemstvu te posebno stručne kompetencije i vrline svršenika i svršenica Fakulteta koji kao imami, hatibi, muallimi i muallime, nastavnici i nastavnice, profesori i profesorice vjeronauke, profesori i profesorice temeljnih islamskih nauka u medresama i na fakultetima te u drugim odgojno-obrazovnim, kulturnim, socijalnim, korektivnim i humanitarnim ustanovama u Bosni i Hercegovini i izvan nje postižu zavidne rezultate“, istaknuo je Hasanović.
Izrazio je nadu da će FIN i u budućnosti nastaviti svoj razvoj. „Budući da nastojimo biti u akademskom smislu most između Istoka i Zapada izražavamo iskrenu dobrodošlicu svim tragaocima za znanjem, mudrošću i duhovnošću, posebno mladim istraživačima koji se interesiraju za islamsko mišljenje u Bosni i Hercegovini. Iskreno se nadamo da će FIN s Božijom pomoći i kadrovskom i materijalnom podrškom plemenitih ljudi, pojedinaca i institucija, sigurnim koracima nastaviti koračati u svoje novo, ljepše i bolje sutra koje će donijeti kvalitetniji život ne samo građanima i građankama Bosne i Hercegovine, nego i okruženja“, poručio je Hasanović.
