Islamski izvori o ovoj blagoslovljenoj noći govore kao o noćnom putovanju Muhammeda, a. s. od Mesdžidul-harama (Mekka) do Mesdžidul-Aksaa (Kuds-Jerusalem) i dalje u više sfere nematerijalnog svijeta.
U prvom ajetu Sure El-Isra se kaže: ,,Hvaljen neka je Onaj Koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolicu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali- On, uistinu, sve čuje i sve vidi.“
Po ovom jedinstvenom događaju u Poslanikovom životu jedno kur’ansko poglavlje dobilo je naziv El-Isra. Isra označava putovanje Muhammeda, a.s. od Mesdžidul-harama iz Meke, do Mesdžidul-Aksaa u Kudsu, dok Miradž označava uzdignuće Muhammeda, a.s. od Mesdžidul-Aksaa do najvišeg neba, odnosno do Sidretul-muntehaa.
Isra i Miradž se dešavaju u perioda poslanstva kada je Muhammed, a. s. bio ponajviše iskušavan u misiji i dolazi kao svojevrsna nagrada i utjeha da ublaži svu bol, napore i teškoće koje su se dogodile u proteklom poslaničkom periodu. S druge strane, ovaj veličanstveni događaj dao je novu snagu, uvjerenje i ohrabrenje kako Poslaniku, a. s tako i svim njegovim ashabima i sljedbenicima. Poslanik, a. s. je uzdignut do Sidretul-muntehaa, a potom se sasvim približio: Koliko dva luka ili bliže. (Suretu En-Nedžm, 9)
U suri En-Nedžm u nekoliko ajeta opisan je Poslanikov miradž kao viđenje veličanstvenih Božijih znamenja: ,,On ga je i drugi put vidio, kod Sidretu-l-Muntehaa, kod kojeg je džennetsko prebivalište, kad je Sidru pokrivalo ono što je pokrivalo – pogled mu nije skrenuo, nije prekoračio, vidio je najveličanstvenija znamenja svoga Gospodara.“( En-Nedžm, 13-18.)
U ovoj blagoslovljenoj i odabranoj noći Allah, dželle šanuhu, propisao je klanjanje namaza. Zanimljivo je primjetiti da je namaz kao obavezna dužnost i jedan od stubova islama, objavljen i propisan na nebesima.
Ova mubarek noć tradicionalno se obilježava u džematima Islamske zajednice prigodnim ibadetima i programima u kojima se evocira sjećanje na ovaj izuzetan duhovni događaj i podsjećaju vjernici i vjernice na važnost iskrenog vjerovanja u nadosjetilne istine vjere o kojima nedvosmisleno govore izvori islama, pišu Vijesti.ba.
