Kultura

Godišnjica obnove: Kako je Stari most postao svjetski spomenik mira

U organizaciji Centra za mir i multietničku saradnju iz Mostara, u nedjelju 23.jula 2023. godine u 22 sata, Mostarci će obilježiti 19. godišnjicu obnove i ponovne izgradnje Starog mosta.

U prelijepom ambijentu sa upaljenim bakljama, izvest će se počasni skok sa bakljama, čime će se, simbolički, odaslati čestitka i poruka zahvalnosti svima koji su dali doprinos i uzeli učešće u obnovi ovog remek-djela orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća.

Povodom godišnjice obnove Starog mosta u nastavku pogledajte dokumentarni film – svojevrsno podsjećanje na burne i tragične dane devedesetih, kada je bio srušen, ali i na tokove rekonstrukcije u čije je nove temelje i savršen luk svoj trud ugradila cijela Međunarodna zajednica na čelu sa Svjetskom bankom. Po okončanju gradnje Stari most je uvršten na listu svjetske kulturne baštine, pod zastavom UNESCO-a.

Stari most je izuzetnim angažmanom Mostaraca, od simbola mržnje i rata, izgrađen kao Most mira i danas je najveća turistička atrakcija u gradu i regiji.

Na današnji dan prije 19 godina obnovljen je Stari most u Mostaru. Proces obnove bio je uzbudljiv, težak i ponekad nepredvidiv. Rekli bismo – priča za sebe.

Prvu ponudu za obnovu dao je administrator Evropske unije u Mostaru Hans Koschnik, ali tadašnji politički predstavnici iz vladajućeg HDZ-a BiH nisu prihvatali učešće, pa je gradonačelnik istočnog dijela Grada Safet Oručević odbio Koschnikov prijedlog, izričito tražeći da Stari most ne grade samo Bošnjaci.

Već u novembru 1995. godine, tadašnje Predsjedništvo istočnog dijela Mostara donijelo je odluku o pokretanju inicijative za izgradnju Starog mosta.

Donesena je odluka da se neće graditi bez zajedničkog učešća, i Srba, i Hrvata, i Bošnjaka, a ideja je dobila veliku podršku iz svijeta.

Godinu kasnije, tokom posjete Mostaru, predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel izrazio je spremnost da njegova Vlada u potpunosti finansira izgradnju, što nije prihvaćeno zbog ideje međunarodnog projekta, pa je Turska postala prvi počasni donator.

Podrška obnovi uskoro stiže iz brojnih drugih zemalja svijeta. Uz pomoć američke administracije, donacije za izgradnju uručile su Holandija, Francuska, Italija, Hrvatska, Aga Khan Foundation, Irsica,Word monument fond i brojne druge institucije i pojedinci.

Svi su zdušno podržali projekat, svjesni da je riječ o svjetskom spomeniku mira. Između ostalih i Vaclav Havel, Nelson Mandela, Ivica Račan, Sulejman Demirel, Jacques Cirac, Kraljica Ranija, Princeza od Luksemburga Maria Tereza, Irina Bokova, Bill Clinton i Tadeusz Mazowiecki.

Projekat su u partnerstvu sa Gradom Mostarom preuzeli Svjetska banka i UNESCO, te Frederic Maior i James Wolfensohn.

To je dio priče o zahtjevnoj obnovi Starog mosta u Mostaru u čije je nove temelje i savršen luk svoj trud ugradila cijela Međunarodna zajednica na čelu sa Svjetskom bankom, a po okončanju gradnje je uvršten na listu svjetske kulturne baštine, pod zastavom UNESCO-a.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh