„Nađite u svojim mislima i srcima mjesta za našu domovinu. Nemojte je ostavljati samu, bez obzira na to kako se ljudi koji u njoj žive prema vama odnosili.
Obilježavajte njene važne historijske i druge datume i prenosite tu ljubav na svoje potomke“, naglasio je reisul-ulema.
U obraćanju prisutnim vjernicima, reisul-ulema Kavazović je kazao da smo dužni odazvati se svemu čemu nas pozivaju Allah i Poslanik, a.s., te da je zajednica koja se odazove Božijem pozivu i ispuni ono što se traži od nje – najbolja ljudska zajednica i u njoj je najugodnije živjeti.
„Ako se ne odazovemo tom pozivu, onda smo obična ljudska zajednica, poput mnogih drugih, prepuštena sebi“, naveo je reisul-ulema. Ocijenio je da je svijet u kojem živimo pun izazova, koji su višeslojni, kako oni
materijalne prirode, tako i duhovni i kulturni, te je naglasio da "naše duhovno biće,
našu vjeru i našu kulturu trebamo štititi bedemima naše vjere." „Prvu i najsnažniju zaštitu čine farzovi, kao što su obavljanje namaza, post ramazana, davanje milostinje i zekata, hadž, poštivanje i dobročinstvo prema roditeljima, briga o siromašnim i nemoćnim, život u miru i solidarnosti sa svojim
komšijama, zalaganje i trud na Allahovom putu.
Drugi bedem je izbjegavanje harama, kao što su nasilje, zavađanje i ugnjetavanje ljudi, upotreba opojnih sredstava, kockanje i klađenje, razvrat, magija, krađa, varanje, korupcija. Treći bedem su mekruhi, izbjegavanje onog što je po vjeri pokuđeno, neetično prema sebi i drugima.
Ne činiti drugome ono što ne bismo željeli da nam se čini. Četvrti bedem jesu sunneti, ono što je Poslanik, a.s., preporučio, zabranio ili šutnjom odobrio. To znači izgraditi kod sebe istančan osjećaj da se u svakoj prilici u kojoj se nađemo zapitamo kako bi Vjerovjesnik postupio“, naveo je reisul-ulema.
Dodao je da su ostala tri bedema: činjenje onog što je po vjeri pohvalno (mustehab), onog što je lijepo (mendub) i onog što je dozvoljeno (mubah). „Ako nam se sruši bilo koji od ovih bedema, a naročito onaj prvi, naša vjera i kultura koja iz nje proishodi bit će ugrožene i izložene opasnostima. Zapitajmo se
kakvi su nam ti bedemi danas. Ima li među nama puno onih koji ne mare za namaz, post, ne daju zekat… Vidimo da su se raširili nemoral i kriminal, korupcija,
konzumiranje opijata, kockanje i klađenje, razvrat i mnoge druge pošasti. Mnoge naše porodice su razorene, a mnogi bližnji zavađeni“, ukazao je reisul-ulema. Smatra da će vrijeme koje dolazi donijeti još više izazova te vrste, te je poručio da se trebamo boriti sa svima njima, za što su potrebne snaga, složnost i
organiziranost.
„U jednom hadisu Poslanik, a.s., vjernika je uporedio s pčelom, koja se hrani samo onim što je čisto i proizvodi samo čisto. Ona, i kada sleti na grančicu, ne slomi je, niti uništi. Mnogi islamski učenjaci kažu da bi svaki dobar musliman trebao biti kao pčela. Pčela ne slijeće na nečist, tako da ne prenosi njene prljave tragove i neugodne mirise.
Tako ni vjernik ne zalazi na mjesta grijeha, harama i nevaljalština i ne govoriono što je ružno, ne prenosi tuđe riječi ili potvore. Kao i pčela, ni vjernik ne gleda u tuđu avliju, košnicu; uvijek radi i u svakom momentu je na usluzi svojoj zajednici i svome narodu. Stalno se trudi da što više radi na ličnom napredovanju“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Ovom prilikom podsjetio je na prebjeg Jevreja iz Španije koji su u Bosni i Hercegovini dočekani otvorenih ruku i da je njihov doprinos u razvoju društva bio značajan, te da su Jevreji mnogo doprinijeli u razvoju Sarajeva.
Upozorio je da pojedinci pokušavaju muslimane i Jevreje suprotstaviti, te zloupotrebljavaju Kur'an s jdne, a jevrejsku Bibliju s druge strane, citirajući odlomke koje ne razumiju.
„Ne postoji sukob između muslimana i Jevreja. Postoji politički sukob između Palestinaca i Izraela, i oni to trebaju da riješe, i riješit će, ako Bog da. Mi im trebamo u tome pomoći“, rekao je reisul-ulema, dodajući da nema mjesta nikakvoj mržnji, antisemitizmu i islamofobiji.
Napomenuo je da musliman ne može mrziti, da mora reći istinu, ali da mržnjeu srcima ne smije biti. Na prisutne je apelirao da budu odgovorna zajednica muslimana i da s drugima, i kršćanima i Jevrejima, gradi kuću mira.
U hutbi je vjernike pozvao da se okrenu Božijim stvorenjima, djeci, omladini, muškarcima i ženama, da im pomognu da izgrade sebe, postanu dobri i jaki ljudi. „Uspjet ćete u tome samo ako nastupite kao džemat. Ako budete mislili da je to posao samo za imama, pogriješit ćete. Pojedinac, ma ko bio, ne može ispuniti
obavezu cijele zajednice“, istaknuo je reisul-ulema.
Naglasio je da samo jake zajednice vjernika mogu utjecati na to da se zločini i zlo nad muslimanima, bilo gdje u svijetu, mogu sprečavati. „Sjetimo se da su Poslanikovi ashabi imali taj kuvet i da su ustajali u zaštitu manjih i ugroženih zajednica muslimana, gdje god oni bili. Nažalost, u našem vremenu možemo svjedočiti da se svako malo nad našom braćom muslimanima
provode nasilje i zločini u raznim krajevima svijeta. Srca nam se kidaju kad gledamo slike ubijenih nevinih muslimana i njihove nejači. Ovo su dani u kojima trebamo mnogo razmišljati o riječima Muhammeda, a.s.: 'Ko od vas vidi ružno djelo, neka ga otkloni svojom rukom, a ako to ne bude u stanju, neka ga osudi svojim jezikom, a ako ni to ne bude u stanju, neka ga prezre svojim srcem, to je najmanje što vjernik može
učiniti'“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Bošnjacima u Njemačkoj poručio je i da Islamsku zajednicu učine vidljivom u ovoj državi, što je moguće jedino njenom potpunom integracijom i postajanjem korporacijom javnog prava.
„Nemojte to propustiti. Neke prilike ispred nas se jednom ukažu. Ako se ta vrata zatvore, nećemo to moći učiniti. Govorim to jer smatram da ono što sam danas vidio na ovom mjestu da je ovo snažna i odgovorna zajednica muslimana koja može itreba biti lider na ovom putu da se integrišemo i postanemo prepoznatljiva jaka zajednica muslimana u ovoj državi“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
