Dakle, riječ je o građevini isklesanoj unutar žive stijene.
U periodu krajem 14.-og i početkom 15.-og stoljeća, kada grad doživljava izuzetan politički i kulturni razvoj, vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić dao je nalog da se isklešu katakombe kao mjesto njegovog posljednjeg prebivališta i posljednjeg prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića.
Međutim, ovdje nije niko pokopan. Hrvoje je umro 1416. u Kotor Varošu prije nego što su katakombe dovršene, a Jelena se preudala za bosanskog kralja Stjepana Ostoju.
Na stijeni predvorja, sa lijeve i desne strane ulaza u katakombe, uklesane su nedovršene figure. Na lijevoj strani je muška figura, a lijevo do nje uklesana je heraldička slika, koja vjerovatno predstavlja nedovršeni prikaz Hrvojevog grba. Zapadno od vrata uklesana je ženska figura koja u lijevoj ruci ima neki heraldički znak, vjerovatno ljiljan. Uz pobočne zidove, sa strana, u podu, se nalaze grobnice, zasvedene lučnim otvorima.
Na lijevoj strani crkve, u dnu udubine je isklesan dvostruki križ, a lijevo i desno od njega sunce i polumjesec – stari simboli kulta smrti, zagrobnog života i vječnog sna. Iz sredine glavne prostorije, kroz poseban otvor se, preko četiri strma stepenika, ulazi u donji dio katakombi, neku vrstu kripte. Cijelu sredinu kripte zauzima oltar sa perforacijom u obliku dvostrukog križa, polumjesecom i suncem.
Odlukom komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Katakombe u Jajcu su od 2003. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, piše Furaj.ba.
