Ujutro nakon referenduma o Brexitu u Velikoj Britaniji u lipnju/junu 2016. je Talijan Andrea Venzon telefonirao sa svojom prijateljicom u Londonu. Europa, studentski program razmjene Erasmus, otvorene granice – za njih oboje je to do tog trenutka bila samorazumljivost. Venzon je također planirao preseliti se u London. No preko noći se za njega – jednako kao i za mnoge druge – situacija promijenila. S Brexitom mogućnost slobodnog izbora mjesta življenja i rada unutar Europske unije prestaje važiti. Za vrijeme tog telefonskog razgovora njemu je sinula jedna ideja.
Osam mjeseci kasnije, 29. svibnja/maja 2017., na dan kada je britanska premijerka Theresa May pokrenula pregovore o sporazumu o izlasku Velike Britanije iz EU, njegov je plan službeno predstavljen javnosti: On je osnovao prvu paneuropsku stranku “Volt”. “Ja želim po saku cijenu spriječiti da se takva situacija, poput one oko Brexita, još jednom ponovi negdje u Europi”, kaže Venzon.
osnivac-stranke-DW
U međuvremenu je “Volt” aktivna u više od 33 europske zemlje, ima 20.000 pristalica i registrirana je kao stranka u jedanaest zemalja, između ostalih u Nizozemskoj, Italiji i Njemačkoj. Za 2019. ovaj pokret namjerava predstaviti svoj europski program, takozvanu Amsterdamsku deklaraciju, i s njim se kandidirati na izborima za Europski parlament. Cilj: dobiti najmanje 25 zastupnika u EP.
Europski izbori 2019.
Jedna od kandidatkinja u okviru njemačkog ogranka je Isabelle Heiss. Njoj je jasno da je ulazak u Europski parlament vrlo ambiciozan plan, ali smatra da je to ipak izvodljivo. “Mi se moramo još jako potruditi, kako bi to ostvarili”, kaže ona. Ali ne smije se zaboraviti simboličko značenje koje se nalazi u pozadini. “Ideja za osnivanjem jedne europske stranke je oni što smo na simboličkoj razini mi već uspjeli staviti na dnevni red. U Europskom parlamentu bi Europljani morali raditi na ostvarivanju zajedničke europske politike, bez obzira koja je stranka koliko jaka. Najvažnije je da mi budemo primjer drugima.”
Jedno je naime jasno: Napadana od strane njenih protivnika, Europi trenutno nije lako. Vrlo je vjerojatno da će nakon izbora u svibnju/maju 2019. u EP sjediti više euroskeptika no što je to sada slučaj.
Široki program
Stranački program Volte je svjesno vrlo široko formuliran. Tri najvažnije teme su:
– Reforma Europske unije s jedinstvenom vojskom i zajedničkom pograničnom policijom
– Ekonomski oporavak: Privredno zapostavljene regije trebaju veću pomoć EU kako bi se razvile u središte inovacija. To se može ostvariti primjerice smanjenjem nezaposlenosti mladih i zajedničkim mjerama protiv nezaposlenosti općenito.
– Socijalna ravnopravnost: Svatko bi trebao imati jednake šanse, a oni koji su deprivilegirani bi trebali dobiti veću podršku i pomoć
Politologinja Ursula Münch smatra da tako široko formuliran program može biti slabost: “To je veliki izazov, budući da se tako otvara mogućnost napada na stranku.”
No to je za stranku “Volt” jedina šansa da se ostvari prisutnost na europskoj razini time što se svakoj nacionalnoj podružnici ostavlja dovoljno veliki manevarski prostor kako bi se usredsrijedila na one točke i potrebe, koju su za tu zemlju relevantne.
Isabelle Heiss smatra kako je “bolje najprije formulirati pozicije na europskoj razini, a onda u drugom koraku razviti nacionalne pozicije.” Time se izbjegava da se na razini pojedinih zemalja traži nešto, što je u sukobu sa zahtjevima na europskom nivou. “samo ako od početka obraćamo pažnju na sve zemlje EU, moguće je doći do rješenja iza kojih će svi stajati”, naglašava Heiss.
Neki novi klinci
Politologinja Ursula Münch smatra da Volt nema prevelike šanse, no nije isključeno da ipak uspije: “Vrlo bi uvjerljivo moglo biti to što se radi o novoj stranci i novim ljudima, koji su pro-europski orijentirani i dosada nisu bili aktivnu i političkim strankama.” Njima bi, nastavlja Münch, moglo ići u korist nezadovoljstvo tradicionalnim političkim akterima u Europskom parlamentu, rašireni osjećaj da su starije generacije Europu doveli na ivicu provalije. “Europa djeluje kao birokratski monstrum, umjesto da ju se doživljava kao veliku šansu, što ona u stvari jest.”
Ni Isabelle Heiss prije Volte nije bila politički angažirana. “To se promijenilo s dolaskom izbjeglica, s Trumpom i jačanjem AfD-a. Tu sam osjetila jaku potrebu za osnivanjem nečega kao što je Volt.” Ova stranka želi biti drugačija od ostalih, jednako kao i od proeuropskog pokreta “Pulse of Europe”. Njemu je doduše uspjelo europsku ideju ponovo učiniti vidljivom, ali taj pokret je od početka naglašavao da ne želi biti politički aktivan. Nasuprot tome Volt se vrlo svjesno želi politički angažirati. “Mi ne želimo biti samo kratkotrajna pojava. I kod nas nitko ne mora biti neki stručnjak, kako bi se angažirao.”
Misli globalno, djeluj lokalno
Stranka svoje djelovanje počinje na lokalnoj razini. Osnivaju se grupe u gradovima i općinama koje samostalno djeluju u okvirima opće programske agende stranke. Organiziraju se tribine, dijele se letci i razmjenjuju se iskustva s drugim grupama, kako na nacionalnoj razini, tako i iz drugih zemalja. “Mi pokušavamo na taj način imati u vidu i lokalne i europske interese”, kaže Nikola Ilic, koja vodi kampanju u Njemačkoj. Cilj je da prije izbora barem trećina birača zna za postojanje stranke. Za sada Volt u zemlji ima 800 članova. “Najvažnije je da ljudi o nama pričaju.”
Kako bi se to ostvarilo, planiraju se različite akcije. Jedna od njih će početkom siječnja/januara biti na njemačko-austrijskoj granici – “Border Walk”. Time se želi skrenuti pažnja na problem u vezi s granicom između Irske i Velike Britanije u kontekstu brexita, prenosi DW.
No i ako ulazak u EP ne uspije, to za aktiviste stranke Volt neće biti kraj njihovog angažmana. “Europski izbori su samo međustanica”, objašnjava Heiss. “Postoji opasnost, da ljudi na EU misle samo do izbora, sljedećih pet mjeseci, a potom na sve opet zaborave. No naš je cilj da europsku politiku dugoročno oblikujemo. Najbolje barem sljedećih 50 godina.”
