Specifičan kanton sa Gradom Mostarom u kojem danas živi približan broj Hrvata i Bošnjaka, te sa ostalim općinama u kojim dominira jedan ili drugi narod, gotovo svaki put zavisi od odnosa na višim nivoima.
Ovog puta stvar usložnjavaju i presude, odnosno način izbora delegata u Dom naroda PFBiH.
Krajem prošle godine na inicijativu HDZ-a obavljeni su razgovori sa HDZ-om 1990 i HRS-om (stranke HNS-a koje participiraju u Skupštini), te kasnije i sa SDA, SDP-om i SBB-om.
Nedavno izabrani predsjednik Kluba hrvatskih zastupnika i član pregovaračkog tima HDZ-a Damir Džeba najavljuje programsko partnerstvo u budućem mandatu. Iako dešavanja sa posljednjih sjednica Skupštine sugerišu da će Vladu i u budućem mandatu činiti kadrovi HDZ-a i SDA, Džeba ne isključuje ni drugačije scenarije.
– Svako kome program HNS-a bude prihvatljiv, ujedno će za nas biti prihvatljiv partner za vlast. Glavna značajka našeg programa je mandat bez silnih blokada, kojim smo svjedočili i u Vladi i u Skupštini u prošlom mandatu, ističe Džeba.
HNS u Skupštini danas broji 16 ruku. Za potvrdu Vlade potrebne su još četiri. SDA je osvojila osam mandata, a SDP i SBB u zbiru ukupno pet. Pitanje je i kako će se ubuduće ponašati jedini poslanik HRS-a Slaven Raguž, koji je na posljednjim sjednicama često glasao suprotno od ostalih poslanika HNS-a.
– Gospodin Raguž je bio protiv načina na koji su se usvajali važni dokumenti, odnosno protiv određenih procedura. I mi u HDZ-u imali smo određene rezerve kada je riječ o brzini donošenja određenih odluka. Ipak, takva je bila dinamika uspostave i konstituiranja Skupštine. Raguž, siguran sam, suštinski ne iskače iz HNS-a, navodi Džeba.
Zanimljivo je, a istovremeno i budi sumnju, da je SDP na posljednjoj Skupštini u prošloj godini negodovao zbog gotovo svih tačaka, da bi na kraju prilikom glasanja za budžet klub ostao suzdržan. Aktualni saziv Vlade u ovom kantonu čine isključivo HDZ i SDA, dok je do 2014. dio vlasti bio i SDP.
