Za utjehu svima koji žive u ovoj nefunkcionalnoj zemlji jeste činjenica da bez obzira da li imamo ili nemamo vlast, ovdje se ništa ne mijenja.
Građani i dalje muku muče sa nezaposlenošću. Oni koji rade, imaju male i neredovne plate. Mladi još uvijek žive na grbači roditelja, a stariji građani na hljebu i mlijeku, jer toliko im ostane za hranu od penzije.
Uglavnom, kriza vlasti ne znači ništa za običnog građanina, jer on je svakako u krizi, i to godinama unazad.
Sociolog i univerzitetski profesor Slavo Kukić navodi da građanima Bosne i Hercegovine “nisu tekli med i mlijeko ni prije ovih izbora kad su imali vlast, niti će ih ubiti sablja Božija sad kad je nemaju.”
“I onda i sada, oni su osuđeni na isti tip razmišljanja. Strpiti se, čekati i nadati se nečemu ili spakirati kofere i otići. Uglavnom svi scenariji koji se tiču bh. građana završavaju odlaskom, osim ako oni nisu čvrsto vezani za partijske jasle, dominantnih jednonacionalističkih filozofija, pa su budućnost svojih porodica osigurali”, kaže Kukić za Buku i dodaje da nema nikakve specijalne razlike sa i bez vlasti u BiH.
“Država je veliki sistem koji funkcionira po zakonu nužnosti. To što će jedan dio partijskih lidera ostati izvan stolica kojima su se nadali i nije neka šteta.”
Koliko je vlast na nivou BiH bitna za razvoj ove zemlje naslikovitije pokazuje primjer koji nam je iznio profesor ekonomije Vjekoslav Domljan.
On tvrdi da, iako je građanima isto i u vrijeme kad su formalno imali vlast koju su birali na izborima i danas kad je još uvijek nemaju, brojke pokazuju da smo bez novoizabranih funkcionera čak malo i napredovali.
“Već pet mjeseci nisu formirane vlasti na razini BiH i FBiH. Istodobno je stvoreno 20% dohotka BiH tj. oko 14 mlrd KM dohotka, odnosno za oko milijardu više u odnosu na pet mjeseci prethodne godine. Pitanje je koliko su vlasti radile više u ovih pet mjeseci – ako nisu ni formirane – u odnosnu na pet mjeseci prethodne godine, pa je rezultat toga ova dodatna milijarda. Ova računica pokazuje kolika je ozbiljnost vlasti i njihov stvarni doprinos stvaranju javnih i privatnih dobara ekonomije”, rekao je Domljan.
I politički analitičar Žarko Papić tvrdi da sa stanovišta života građana kašnjenje u izboru Savjeta ministara i federalne vlade nije od nekog velikog značaja.
“U za nas utopijskoj Švajcarskoj, niko i ne zna ko je na vlasti, jer sam sistem funkcioniše. Kod nas, nažalost, sistem i kad imamo i kad nemamo vlast ne funkcioniše, tako da u realnom životu građana nikakvih promjena nema, niti će ih biti kad dođe nova vlast”, rekao je on za BUKU.
Međutim, Papić vidi jedan drugi problem, koji bi se mogao podvesti pod one geostrateške.
“Neformiranje vlasti na nivou BiH i dijelom Federacije, u geostrateškom smislu rađa jednu veoma opasnu situaciji. Jer, nezavisno od razloga koji su postali uslov za formiranje Vijeća ministara, ovdje se formira situacija u kojoj funkcioniše samo vlast u Republici Srpskoj, a ne funkcioniše na nivou BiH i FBiH. Samim tim, nije se mogao dati bolji argument separatističkim tendencijama u Republici Srpskoj da kažu da je Bosna i Hercegovina nemoguća i neodrživa. Posebno ako uvodimo ovo u kontekst već uveliko najavljivanog ukidanja granice između Kosova i Albanije i ujedinjavanje po etničkom kriterijumu dvije cjeline, možemo zaključiti da će ovo otvoriti ozbiljan problem BiH. Niko ne vodi računa o tome i zato neformiranje vlasti na nivou BiH i FBiH u ovom kontekstu za građane nije bitno, ali jeste za poziciju BiH u geostrateškom kontekstu”, rekao je Papić.
