On ističe da su lideri SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a vremenom izgradili jasne koncepte koji su toliko suprotstavljeni da je teško naći najmanji zajednički politički sadržilac.
Uz to su i lideri ovih stranaka o sebi gradili mit da su beskompromisni borci protiv druge strane, pa je tu ostalo malo mjesta za bilo kakvu politiku kompromisa. Čak i da formiraju vlast, ona bi brzo došla u krizu. Ne mislim da je ANP glavni uzrok ove situacije, navodi Bosić u razgovoru za “Vijesti“.
Razgovarala: Nevena Ćosić
– Predsjedništvo BiH po drugi put otkazuje sjednice na čijem dnevnom redu je imenovanje mandatara za novi saziv Savjeta ministara BiH. Vjerujete li da uopšte mogu postići kompromis, imajući u vidu aktuelne suprotne stavove u vezi sa slanjem ANP-a u Brisel? Može li se uopšte do dogovora ili jedna strana mora popustiti u svojih zahtjevima?
BOSIĆ: Nije trebalo mnogo političke pameti da se nakon rezultata izbora 2018. shvati da će formiranje vlasti sa ovim strankama biti teško. Oni su vremenom izgradili jasne koncepte koji su toliko suprotstavljeni da je teško naći najmanji zajednički politički sadržilac. Uz to su i lideri ovih stranaka o sebi gradili mit da su beskompromisni borci protiv druge strane, pa je tu ostalo malo mjesta za bilo kakvu politiku kompromisa. Čak i da formiraju vlast, ona bi brzo došla u krizu. Ne mislim da je ANP glavni uzrok ove situacije.
– Zahtjeve za održavanjem vanrednih sjednica tražio je, a potom povlačio član Predsjedništva BiH iz RS Milorad Dodik. Kako tumačite njegove poteze, imajući u vidu činjenicu da je gotovo sa stopostotnom sigurnošću znao da njegove kolege Željko Komšić i Šefik Džaferović neće podržati imenovanje Zorana Tegeltije ukoliko on ne podrži ANP?
BOSIĆ: Dodiku i nije ostalo ništa drugo nego da ‘cima’ situaciju. On je svojom politikom doveo do sindroma koji je imao Šešelj u Srbiji. Iako je populističkom politikom obezbjeđivao najviše glasova na izborima, druge stranke nisu htjele sa njima da formiraju većinu i tako je ostajao kratkih rukava. Mislim da iza stava Bošnjaka primarno stoji svijest da bi u tako formiranoj vlasti kolo vodila javno proklamovana koalicija SNSD i HDZ, a oni bi u takvoj konstalaciji bili u nezavidnoj poziciji. To vam je klasična priča o koalicionom potencijalu, kada na mostu dobiješ, a na ćupriji izgubiš.
– Ukoliko dogovor ne bude postignut do 5. septembra, Dodik je najavio niz mogućih poteza, poput povlačenja saglasnosti na sporazume o OS BiH i indirektnim porezima, te preispitivanje nadležnosti koje su sa entiteta prenesene na državu BiH. Vjerujete li da će ih realizovati?
BOSIĆ: Iskustvo govori da se to neće dogoditi. Kao u priči o tri praseta, pošto nije ostvario mnoge takve prijetnje u prošlosti, sada mu niko ne vjeruje čak i da ima namjeru to da sprovede.
Mada tu postoji opasnost sindroma ranjene zvjeri, kada je spreman da povuče sve u provaliju kako bi prikrio svoju odgovornost za neuspjeh. Ova situacija sa finansijskom pomoći iz Srbije naznačava da je u Republici Srpskoj ozbiljna kriza budžeta i priču o povlačenju iz UIO nekako povezujem sa tim. Izgleda da je došla na naplatu kriminalna politika iz prethodnog perioda Dodikove vlasti. Tu je problem i ogromna lična sujeta.
– Mogu li i u kojoj mjeri ovakvi potezi naškoditi Republici Srpskoj, ali i samom Dodiku? To Vas pitam imajući u vidu činjenicu da je, nakon referenduma o 9. januaru, 2017. godine tadašnji predsjednik RS, a današnji član Predsjedništva BiH, dospio na “crnu listu” SAD-a. Ukoliko nakon 5. septembra ostvari ono što je najavio, rizikuje li Dodik nekim novim sankcijama?
BOSIĆ: On je svjestan da bi taj čin bio prelazak neke crvene linije i da se poslije toga ne mogu predvidjeti događaji. Ovdje nisu u pitanju posljedice za Dodika lično, nego šta će biti sa Republikom Srpskom. Narod i Republika Srpska rizikuju da izvuku deblji kraj, a profitirao bi uzak krug onih koji su se u prošlom periodu obogatili na malverzacijama i korupciji. Dodik ne kaže kako će to provesti u Distriktu Brčko koji je svojim glasovima unio u Ustav BiH. Mnogo je takvih pitanja na koje bi trebalo odgovoriti da bi se prijetnje koje je iznio sprovele u stvarnosti. Kako se niko u RS ne uzbuđuje oko toga, imam osjećaj da niko ozbiljno ne očekuje da Dodik ispuni svoje prijetnje.
Posebno pitanje je motiv tih prijetnji. Izgleda da je sistem UIO dobar ako Dodik ima vlast. Ako je taj sistem loš po RS, onda bi trebao da ga ruši bez obzira da li je on na vlasti ili ne. Ovako ispada da sve može samo ako moji ljudi sjednu u fotelje.
– Sporazum koji su početkom avgusta potpisali lideri tri najveće parlamentarne stranke, postignut je pod posredovanjem EU. Kako u ovom procesu vidite ulogu šefa Delegacije EU u BiH Larsa Gunar Vigemarka, koji završava svoj mandat u BiH? Kazao je, između ostalog, kako ne postoji alternativa ovom sporazumu, te naglasio da su i iz EU nekoliko puta podvukli da zemlja treba uspostaviti vlast, jer bez nje nema ni EU integracija ni NATO integracija.
BOSIĆ: O Vigemarkovim aktivnostima na mjestu šefa EU delegacije nemam dobro mišljenje. Nastranu to što se uvijek pojavljivao kao medijator u trenutcima kada se Dodik nađe u nekoj krizi, moja osnovna zamjerka je njegovo žestoko lobiranje za usvajanje Zakona o akcizama. I ja smatram da treba formirati vlast i da je to odgovornost onih koje je on okupio. Vigemark je želio taj sporazum koliko i Dodik, jer bi mu to bio plus u karijeri. Ovako odlazi kao neko ko će biti upamćen po neuspjehu.
– S druge strane, kako tumačite američku podršku zahtjevu članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića da žele dogovor o podnošenju ANP kao dio sporazuma o formiranju vlasti?
BOSIĆ: Amerikanci otvoreno zagovaraju NATO put BiH i njihov stav me ne iznenađuje. Vjerovatno su i zbunjeni što je SNSD sada promijenio stav za 180 stepeni u odnosu na ono šta im je ranije obećavao.
– U neformalnom razgovoru kazali ste mi da ste na “prinudnom godišnjem odmoru dok vlast na nivou BiH ne bude formirana”. Činjenica je, dakle, da zastoj u formiranju organa izvršne vlasti, blokira i rad zakonodavnog tijela. Kada očekujete povratak u parlamentarne klupe?
BOSIĆ: Dodik se odlučio da mu čip u ovoj igri pokera bude blokada Parlamentarne skupštine BiH. Interesantno da to nije blokada Predsjedništva, iako bi to bilo logično. To je u skladu sa njegovim shvatanjem demokratije gdje parlamenti služe za potkusurivanje, umjesto da su glavni demokratski stub vlasti. Tako to funkcioniše i u NSRS u kojoj parlamentarna većina ne raspravlja ni oko čega nego čeka da dobije ceduljicu šta je njihov stav. Čudi me da poslanici u Predstavničkom domu ne traže održavanje sjednice na kojoj bi formirali komisije i deblokirali rad. Ubijeđen sam da čak i poslanici SNSD-a jedva čekaju da se to desi, jer svi zajedno primamo plate ni za šta.
– U konačnici, šta je rješenje za okončanje agonije na političkoj sceni u BiH? Može li to biti nova parlamentarna većina, koja bi uključila SDS i PDP, o čemu se u javnosti sporadično govori?
BOSIĆ: Tu postoje objektivni problemi zbog situacije u Domu naroda, ali u politici ne bih odbacio nijedno rješenje. Moguće je i da se ovakva situacija produži u nedogled, što bi svakako bilo jako loše. To bi dovelo do toga da se i nadalje ne rješavaju stvarni životni problemi, a narod doveo u još veću apatiju, prenose “Vijesti“.
