Ova godina je u političkom smislu protekla u prepucavanju političkih stranaka o raznim temama. Suprotne stavove iznosili su o temama tehničke prirode poput izmjena Poslovnika o radu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, pa sve do NATO puta BiH i ustavnog ustrojstva zemlje.
Posljedice neodgovornosti domaćih funkcionera snosili su građani BiH iz čijih su džepova isplaćivane enormno visoke plaće i ostale naknade političarima koji skoro godinu nisu uradili ništa u javnom interesu. Građanskog otpora zbog neodgovornosti političara nije bilo ni ove godine s obzirom na to da su Bošnjaci, Srbi, Hrvati i pripadnici Ostalih nijemo, uz pokoju kritiku upućenu na internetu, posmatrali postupanje nositelja javnih funkcija.
Od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) do Programa reformi BiH
Kompletnu 2019. godinu obilježila su sporenja vezana za slanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) Bosne i Hercegovine u sjedište NATO-a u Briselu. Bošnjačke političke stranke zajedno s građanskim strankama tražile su da se ANP pošalje u Brisel prije imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Na drugoj strani, političke stranke čiji parlamentarci dolaze s teritorija bh. entiteta RS protivili su se slanju ANP-a. Tako su SDS-ovi i PDP-ovi ministri u Vijeću ministara BiH čak devet puta skinuli ANP s dnevnog reda državne vlade. Slanju ANP-a usprotivio se i SNSD koji je blokirao rad državnih institucija zbog neimenovanja Zorana Tegeltije za državnog premijera.
Nakon više od godinu previranja članovi Predsjedništva BiH iznenada su 19. novembra 2019. godine uz posredovanje međunarodne zajednice usvojili Program reformi BiH. Tek ove sedmice sadržaj Programa reformi BiH postao je poznat bh. javnosti. Iz njega se može zaključiti da BiH nastavlja svoj NATO put, ali da će u konačnici NATO nakon analize dostavljenog dokumenta odlučiti u kojem intenzitetu.
Program reformi bio je tema i na sjednici Narodne skupštine RS-a kada se entitetskim zastupnicima obratio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Opozicija je žestoko kritikovala to što je Dodik u NSRS dostavio redukovani materijal, a ne kompletan Program reformi.
Sjednicu NSRS obilježili su brojni incidenti poput galame i zviždanja opozicionih zastupnika, preko Dodikovog nazivanja zastupnika “konjima” pa sve do fizičkog napada ministra unutrašnjih poslova RS-a Dragana Lukača na zastupnika PDP-a Draška Stanivukovića.
Formiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
Krajem decembra 2019. godine Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imenovao je novi saziv Vijeća ministara BiH. Imenovanju je prethodilo potvrđivanje odluke o imenovanju Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH u državnom organu zakonodavne vlasti i to na sjednici održanoj 5. decembra 2019. godine.
Opozicija je kritikovala činjenicu da se prvi put imenuje “krnji” saziv Vijeća ministara BiH s obzirom na to da još uvijek nisu imenovani ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH i zamjenik ministra sigurnosti BiH. Kako je novinarima kazao Tegeltija, ova dva državna funkcionera bit će imenovani na nekoj od narednih sjednica Zastupničkog doma PSBiH.
Zakonodavci su potvrdili imenovanje Bisere Turković (SDA) za ministricu vanjskih poslova BiH, Staše Košarca (SNSD) za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vjekoslava Bevande (HDZ) za ministra finansija i trezora BiH, Vojina Mitrovića (SNSD) za ministra komunikacija i prometa BiH, Ankice Gudeljević (HDZ) za ministricu civilnih poslova BiH, Josipa Grubeše (HDZ) za ministra pravde BiH, Fahrudina Radončića (SBB) za ministra sigurnosti BiH i Sifeta Podžića (DF) za ministra odbrane BiH.
Novi državni ministri će tek u januaru, odnosno nakon praznika, kompletirati svoje kabinete i započeti aktivno raditi. Pred državnom vladom naći će se brojni izazovi, prije svega vezani za evropske integracije, a Tegeltija je ranije rekao kako Vijeće ministara BiH neće biti institucija u kojoj će se rješavati politički problemi.
Prošli saziv Vijeća ministara BiH na čelu s Denisom Zvizdićem i tokom 2019. godine radio je bez blokada. U poređenju sa Zvizdićevim sazivom Vijeća ministara BiH, opozicioni zastupnici su isticali kako vjeruju da će Tegeltijin saziv bh. vlade raditi slabije te da će se njihovi minimalni pomaci predstavljati pozitivnim.
Dogovor o smjeni Vlade Kantona Sarajevo
Predsjednici SDA Bakir Izetbegović, SBB-a Fahrudin Radončić i DF-a Željko Komšić dogovorili su 13. decembra 2019. godine zajednički nastup na državnom i federalnom nivou vlasti, ali i u Kantonu Sarajevo. Time je i zvanično započet proces smjene Vlade Kantona Sarajevo na čijem čelu se još uvijek nalazi Edin Forto iz Naše stranke.
Naime, SBB i DF odlučili su da napuste Šestorku i zajedno sa SDA formiraju novi saziv kantonalne vlade u kojem će SDA dobiti poziciju predsjedavajućeg Skupštine KS i sedam ministara u Vladi KS. Tri ministarstva pripast će SBB-u, a dva DF-u. Premijer KS trebao bi biti Mario Nenadić kao nestranački kadar.
Nova vladajuća većina sakupila je 18 potpisa i zatražila zakazivanje sjednice na kojoj će biti izglasano nepovjerenje aktuelnom sazivu Vlade KS i imenovanje nove. Najžešće kritike zbog sklapanja koalicije sa SDA trpi Demokratska fronta i njen lider Željko Komšić kojeg SDP i Naša stranka optužuju za izdaju ljevice.
Na drugoj strani, DF se brani argumentima da nisu zadovoljni radom vlade Edina Forte, posebno u dijelu koji se odnosi na trošenje javnih sredstava.
Formiranje vlasti i smjene vlada bile su zastupljene i u drugim kantonima, a naročito je burno bilo u Tuzlanskom kantonu i Krajini. Nove vlasti još nema u HNK-a, a ostali su neriješeni problemi nekontorlisanog priliva migranata i mnogi drugi, piše “Klix“.
