Mostarci bi nakon punih 12 godina trebali dobiti priliku da biraju svoju lokalnu vlast, nakon što su konačno približeni stavovi, formulirani u novi prijedlog Statuta koji će onemogućiti bilo kakvu dominaciju jednog naroda nad drugim i koji bi danas mogao dobiti “zeleno svjetlo” ove dvije stranke.
Sadržaj usaglašenog rješenja se, saznaje se, razlikuje u odnosu na sadržaj koji je u proteklim danima objavljivan u medijima.
S obzirom na činjenicu da je ovim sporazumom otklonjena mogućnost dominacije jednih nad drugima, što je bio jedan od primarnih strahova, prije svega Bošnjaka, do sada usaglašeni sadržaj je, prema informacijama “Faktora“, dobio saglasnost gradskih odbora ovih stranaka.
Jedna od najvažnijih odrednica novog sporazuma je ona koja se odnosi na način donošenja odluka u Gradskom vijeću Mostara. Naime, članom 33. novog Statuta predviđeno je da se ključne odluke Gradskog vijeća moraju usvajati dvotrećinskom većinom, što će, primjera radi, onemogućiti vijećnike HDZ-a BiH i satelitskih stranaka da preglasavaju ostale vijećnike.
Dvotrećinskom većinom će se usvajati odluke koje se odnose na urbanistički plan za teritorij Mostara, izmjene i dopune Statuta, usvajanje i izvršenje budžeta, priznanja i nagrade Grada, smjene gradonačelnika, predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća, izgled grba, zastave i ostalih simbola, te davanje naziva ulicama, trgovime i mostovima.
Ovim Statutom je konačno riješeno i pitanje gradskih područja, te će tako Mostar imati šest gradskih područja i za svako od njih će biti uspostavljena po jedna komisija Gradskog vijeća koja će primati inicijative i prijedloge mjesnih zajednica, te predstavljati i zastupati njihove zajedničke interese.
Komisije Gradskog područja će, u skladu sa članom 40., donositi odluke o raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta, učestvovati u donošenju odluke o raspisivanju referenduma u gradskom području, zauzimati stavove u postupku pripreme budžeta, davati saglasnost za donošenje odluka o usvajanju svih prostorno planskih akata, predlagati planove razvoja gradskog područja i organizaciju upravnih službi, te predlagati organizaciju mreža mjesnih zajednica.
Jedna od ključnih stavki je ona koja se odnosi na osporavanje odluka, a prema kojoj svaku odluku Gradskog vijeća za koju se procijeni da krši važeće zakona ili ugrožava dobrobit grada mogu poništiti gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća u roku od tri dana.
Uvodi se i pozicija glavnog savjetnika, koji ne smije pripadati istim konstitutivnim narodima kojima pripadaju gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća, a koji nadzire rad odjela i službi gradske uprave, te organizira i provodi proces zapošljavanja u gradskoj upravi.
Veoma je važna odredba koja se odnosi na način plaćanja sa računa grada. Za te odluke su potrebni potpisi gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća.
– Istovremeno sa usvajanjem budžeta, Gradsko vijeće usvaja odluku o izvršenju budžeta grada. Odlukom o izvršenju budžeta bliže se uređuje pitanje poput usklađivanja i ravnomjernosti trošenja javnih prihoda, prioriteti, način podnošenja izvještaja o izvršenju, te definiranje najmanje dva potpisnika koji će biti ovlašteni za potpisivanje naloga platnih transakcija, kao i druga pitanja od značaja za trošenje budžetskih sredstava i ostvarivanje funkcija grada – glasi član 59. stav 8. usaglašenog Statuta.
Ukupni prihodi grada po osnovu naknada za dodijeljene gradske građevinske lokacije dijelit će se na način da će 80 posto tog novca biti raspodijeljeno gradskim područjima u kojima je prihod ostvaren, a 20 posto u korist grada kao cjeline. Ta odredba će onemogućiti da neka gradska područja “žive” na osnovu aktivnosti drugih.
Ovim sporazumom je predviđeno i uvođenje mjesnih samouprava, a Statutom će biti propisana organizacija i struktura mjesnih zajednica na području grada.
Potpisivanje sporazuma između SDA i HDZ-a BiH nije tačka na “i” po pitanju rješavanja statusa Mostara i održavanja Lokalnih izbora u tom gradu, s obzirom da konačnu riječ mora dati Parlamentarna skupština BiH, pred kojom će se naći i sporazum o izmjenama Izbornog zakona koji se odnosi upravo na ovo pitanje.
“Osigurač” da će ove odredbe biti usvojene u dogovorenoj formi su Delegacija Evropske unije i Ambasada SAD-a u BiH, koje su garanti ovog sporazuma, prenosi “Faktor“.
