Tako je nakon jučerašnjeg izglasavanja na Predstavničkom domu postalo izvjesno da će Mostar ove godine dobiti svoje lokalne izbore.
Izmjene su usvojene po hitnoj proceduri, a prijedlog je dobio 14 glasova “za”, 1 protiv, a niko nije bio suzdržan.
Poslanik Zlatko Miletić, kazao je da iako ima zamjerki na sadržaj, je čestitao Izetbegoviću i Čoviću na postignutom dogovoru, te mogućnosti da Mostarci ponovo biraju svoju lokalnu vlast. On je naveo kako u narednom periodu treba razmisliti da se iz dogovora ne isključuje predstavnici Srba.
Na sličnom tragu bilo je i izlaganje predsjedavajućeg Nikole Šprića, koji je kazao kako će njegova politička opcija podržati ovaj prijedlog, ali je napomenuo probleme Srba u dolini Neretve.
Denis Bećirović iz SDP-a ponovio je kritike na ovaj prijedlog svoje političke opcije, kazavši kako je prijedlog nije proevropski već da jača nacionalne podjele te da do rješenja nije trebalo dolaziti na međustranačkim sastancima.
Usaglašeni model izmjena izbornih pravila za Mostar podrazumijeva izbor 22 vijećnika sa šest izbornih jedinica i to tako da Gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari Grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad 7, a Zapad četiri. Sa Gradske liste bira se još 13 vijećnika.
Zahtjev za izmjene Izbornog zakona su podnijeli zastupnici SDA i HDZ-a, a sve nakon što su lideri ove dvije stranke Bakir Izetbegović i Dragan Čović, potpisali dva politička sporazuma koja se odnose na izbore u Mostaru i izmjene Izbornog zakona.
Kritike na ovaj zakon imali su predstavnici mostarskih Srba koji su bili isključeni iz dogovora, ali je stvar izglađena nakon njihovog sastanka sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.
Iz redova opozicije došle su kritke zbog, kako je rečeno, cementiranja nacionalnih podjela. Prijedlog izmjena Izbornog zakona predložen od zastupnika SDP-a nije dobio potrebnu podršku za uvrštavanje na dnevni red sjednice Predstavničkog doma.
Dogovor za Mostar iniciran je i presudom Suda u Strazburu u procesu “Baralija protiv biH”, gdje je sud po tužbi Mostarke Irme Baralije, utvrdio kršenje ljudskih prava za građane najvećeg grada u Hercegovini koji su posljednji put birali svoju lokalnu vlast daleke 2008. godine, prenosi “Klix“.
