U pismu koje je adresirano na delegacije EU, OHR, OSCE, te američku i britansku ambasadu u BiH navodi se kako je Centralna izborna komisija BiH koja je je „po svojoj aktualnoj konstituciji bitno oslabljenog legitimiteta, objavila odluku koja je direktno u suprotnosti s političkim sporazumom kojim je uspješno zaokružena cjelokupna izborna problematika“.
Ono što je za Čovića sporno su zasebni izbori za Grad Mostar, čime se od ove lokalne zajednice, kako navodi, ponovno pravi neoprostiv izuzetak.
“S tim u vezi i ovom prigodom ponavljam službeni stav HDZ-a i HNS-a, koji je uostalom prezentiran javnosti, da se izbori u Mostaru moraju održati isti dan kada i lokalni izbori u svim drugim lokalnim zajednicama u BiH.
To je norma koju moramo slijediti jer ako je prekršimo ovaj put, kakvu vrijednost mogu imati svi drugi standardi koje smo uz velik trud ugradili u sporazum od 17. lipnja ili ‘Mostarski sporazum za BiH’, koji predstavlja veliku prigodu za cijelu BiH”, naveo je Dragan Čović, lider HDZ BiH i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH.
Zašto su izbori u Mostaru zakazani za 20.decembar, a ne 15. novembar kao u ostatku BiH jučer je komentirao član CIK-a Suad Arnautović. On je kazao kako u sporazumu koji je potpisan između SDA i HDZ-a, a koji je kasnije u formi izmjena zakona usvojen u Parlamentu, nije bio predviđen vremenski rok za raspisivanje izbora, na što su iz Centralne izborne komisije i zvanično upozorili Parlament. U pismu CIK-a tada je navedeno kako se izbori raspisuju minimalno 150 dana prije održavanja i da su potrebne dodatne intervencije u izbornom zakonu ukoliko se žele jedinstveni lokalni izbori na području cijele BIH.
“Čekali smo zakon. Molili smo parlamentarce, kleknuli pa zamolili.. riješite Centralu zonu u Mostaru. Niste riješili Centralnu gradsku zonu, što će biti s biračima. Skratite rokove za Mostar, pa kažite da za Mostar ne važi rok od 150 dana. Nisu to htjeli uraditi. I namjerno neko, neka politika hoće da nas dovede u nemoguću situaciju. I ovo je prvi rok koji smo mogli imati, jer smo dobili zakon tek 18. jula”, kazao je Suad Arnautović.
Iako Čović u svom pismu kaže kako je održavanje lokalnih izbora istog datuma sastavni dio političkog sporazuma SDA i HDZ-a koji je potpisan u prisustvu međunarodnih predstavnika, Salem Marić jedan od autora sporazuma i predsjednik mostarskog odbora SDA odgovara kako toga nema u sporazumu, već se navodi u preambuli,piše N1.
“To gospodin Čović tumači na sasvim drugačiji način, već kako piše u sporazumu. Sam sporazum jasno govori samo stvari oko izmjena Izbornog zakona i statuta grada Mostara i kada ćemo ih uputiti u parlamentarnu proceduru. U preambuli sporazuma koji se sastoji od sedam obrazloženja zašto postižemo politički sporazum, navedeno je u jednom od pasusa ..izražavajući spremnost za ulaganje dodatnih napora kako bi se lokalni izbori u Mostaru održali kad i lokalni izbori u BiH, i to je to.”, kaže Marić
Zašto se nije reagovalo po pismu CIK-a oko vremenske odrednice, Marić dodaje da se pokušalo na to ukazati uoči izglasavanja dopuna Izbornog zakona, no HDZ je tada smatrao da to nije problem.
“U razgovorima koje sam i ja imao sa predstavnicima HDZ, oni su mi jasno kazali da za to nema potrebe, valjda misleći da se to može na neki drugi način riješiti”, dodaje Marić
Sve navedeno komentirao je i Vehid Šehić nekadašnji sudija Ustavnog suda BiH i bivši član CIK-a, kazavši kako u BiH postaje normalno da su politički dogovori iznad zakona, kao i stranke koje ne poštuju Ustav.
“Nijedan sporazum između dvije političke stranke, tri političke stranke pet stranaka ne može biti iznad zakona. Izborni zakon je jasan”, podvukao je Šehić.
Nakon jučerašnje objave Centralne izborne komisije o raspisivanju izbora za Mostar oglasili su se iz gradskog odbora HDZ-a i HNS-a BIH. Odluku su označili sramnom jer se raspisivanjem izbora 20. decembra ignorisala proslava velikog katoličkog blagdana koja slijedi pet dana kasnije.
Iz CIK-a je odgovoreno kako je zakon jasan, nema izbora na dan vjerskih praznika; ostali dani nisu tretirani.
