Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), predsjednik SDA i sin Alije Izetbegovića, poručio je danas, povodom obilježavanja 95. godišnjice rođenja prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, da je najvažnija lekcija koju je naučio od oca vjera u Boga, strpljenje i povjerenje u ljude, javlja Anadolu Agency (AA).
“Kako starim, sve su mi svježija sjećanja na rano djetinjstvo. Radio je puno po terenima, znao je biti odustan po šest mjeseci, a ja sam ga jako volio. Poslije je nastao jedan turbuletan život sa zatvorima, ratovima… Tako da sam imao priliku učiti od čovjeka koji je staložen, uporan, koji je sve te probleme nadvladao”, poručio je Izetbegović danas na Kovačima gdje je polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe obilježena godišnjica rođenja prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Najvažnija lekcija koju je naučio od rahmetli oca je strpljenje.
“Vjera u Boga, strpljenje i povjerenje u ljude. Sve dolazi preko ljudi, i dobro i zlo, i treba znati kod ljudi inicirati onu bolju stranu, on je to umio. On je bio majstor toga”, kazao je Izetbegović.
Smatra da bi Alija Izetbegović danas BiH kreirao kao i oni.
“Kao i mi. On je bio jedan vrlo sposoban političar, čovjek. Vjerovatno bi to radio bolje od nas, ali ja ne vidim drugog puta. Živimo u zemlji u kojoj su, nažalost, političke snage podijeljene”, pojasnio je Izetbegović.
Govorio je i o tome da je Alija Izetbegović bio jedan od rijetkih političara i državnika koji je govorio i o svojim neuspjesima.
“Alija Izetbegović je, prije svega, bio čovjek koji je bio spreman priznati svoje greške i nesupjehe, a to je dokaz snage jer slabi ljudi kriju vlastite greške. Bilo bi dobro da smo uspjeli izbjeći onakav sukob, koji je zavadio narod na dugu stazu, ostavio nepovjerenje i strahove, a sada to treba liječiti. Mislim da će se to izliječiti tek s novim generacijama”, istakao je Izetbegović.
Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na Šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.
Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.
Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.
Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika