Hoće li se riječ “proširenje” naći u Deklaraciji Evropske unije. Deklaracija na stolu službeno sutra. Danas bilaterale, Samit Evropske narodne stranke i radne večere uoči Samita Evropska unija – Zapadni Balkan.
Izgradnja funkcionalne države predstavlja najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu. U tom smislu, jedna od ključnih inicijativa jeste ona za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kao jednog od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kazao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Presuda Sejdić-Finci ne traži da se poveća osjećaj zastupljenosti konstitutivnih naroda u Predsjedništvu, kao što neki sugerišu. Naprotiv, Evropski sud je konstatovao da konstitutivni narodi već imaju više prava od ostalih. Može se čak reći da su privilegovani u odnosu na ostale. Zato je sud zatražio od Bosne i Hercegovine da osiguramo jednaka prava i građanima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, naveo je Džaferović.
Ako se sada, bez obzira na presudu, kao uslov postavlja dodatno povećanje osjećaja zastupljenosti jednog konstitutivnog naroda u Predsjedništvu BiH, onda ne govorimo o implementaciji presude Suda iz Strazbura, već o promjeni Dejtonskog sporazuma i njegove ravnoteže. U tom slučaju je onda potrebno i reducirati mogućnosti etničkog veta u parlamentima. Konkretno, nužno je reducirati Dom naroda Federacije BiH na status koji ima Vijeće naroda u RS, istakao je Džaferović.
Najveća frustracija nije u osjećaju nezastupljenosti konstitutivnih naroda, već u osjećaju bespomoćnosti većine građana pred činjenicom da etnički klubovi u parlamentu mogu blokirati donošenje bilo kojeg zakona, pa čak i onih koji nemaju nikakve veze sa nacionalnim identitetom ili nekim specifičnim pitanjem koje se tiče konstitutivnih naroda. Konkretno, u Domu naroda Federacije, jedan etnički klub već tri godine blokira izbor nove vlade i imenovanje sudija u Ustavnom sudu, kazao je Džaferović.
Nemoguće je razgovarati o frustracijama bilo kojeg konstitutivnog naroda, ako ujedno nećemo rješavati navedenu frustraciju svih građana. Nemoguće je govoriti o kompromisnom rješenju, a ne uzimati u obzir zahtjeve svih aktera. Besmisleno je tražiti ispunjenje zahtjeva jedne političke stranke, a ignorisati sve druge. Kompromis je jedino rješenje. Sve ostalo je slijepa ulica, zaključio je Džaferović, prenosi Federalna.