Incko je u tom intervjuu tvrdi kako veći dio svog mandata nije imao podršku međunarodne zajednice za svoje aktivnosti. Sada je jasno otkrio probleme koje je imao.
Ne može biti dogovora o ratnim žrtvama i osuđenim ratnim zločincima
O svom starom “neprijatelju” Miloradu Dodiku kaže da je “nepredvidljivi populist”, “kameleon”, te optužuje liderstvo Srba u Bosni i Hercegovini za korištenje izmjena Krivičnog zakona BiH o negiranju genocida kao izgovora za blokadu instituacija. Incko otkriva i zašto je odluku o nametanju izmjena donio tek na kraju mandata.
Incko je rekao kako je mislio da neće imati miran život u penziji ako ništa ne uradi.
– Također dolazeći iz zemlje u kojoj je bilo mnogo ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata i gledajući evropsku direktivu iz 2008. (koja poziva države članice da donesu zakone protiv izvinjenja, poricanja ili banalizacije genocida i ratnih zločina), to je jednostavno bilo logičan i obavezan korak. A što se tiče ratnih žrtava i osuđenih ratnih zločinaca, ne može biti pregovora i dogovora – istakao je Incko.
“Ponosan na svoju odluku”
“El Pais” podsjeća da je to bila jedna od najvažnijih odluka visokog predstavnika u više od decenije te da je dovela do pokretanja mape puta za nezavisnost Republike Srpske koji uključuju vraćanje vojske te zabranu djelovanja državnim sigurnosnim agencijama. Također, El Pais navodi, Incko svoje poteze opravdava činjenicom da se čekalo da presuda Ratku Mladiću bude pravosnažna, ali i da se odluka o ovome mogla donijeti mnogo ranije na lokalnom nivou.
– Hrvati i Srbi su glasali protiv, pa se to nije ostvarilo tokom 26 godina. Od kazne je mnogo važnija katarza. Reći “to se desilo – srpski, hrvatski narod ili Bošnjaci su dobri ljudi – ali neki konkretni ljudi su činili zločine”, i imaju imena i prezimena. Nažalost, ova katarza još nije nastupila, tada će biti lakše gledati u budućnost. Ponosan sam na svoju odluku – pojasnio je bivši visoki predstavnik.
Španski dnevnik svoje čitaoce upozorava i na to da je kriza koja je nastala Inckovom odlukom ostavljena njegovom nasljedniku u OHR-u Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) da se njome bavi. Podsjećanja radi, navodi “El Pais” kako je Šmit u novembru upozorio kako je veoma realan rizik da se BiH nađe u novim podjelama i sukobima.
Incko na početku mandata bio optimističan
Kada je u pitanju penzionisani diplomat Incko on iz Austrije poručuje kako je na početku mandata visokog predstavnika bio optimističan, ali da se to nije realiziralo tokom njegovog mandata.
– Geostrateška situacija je bila drugačija. Za Bosnu je bilo manje interesa Rusije i Kine. Do tada se međunarodna zajednica opredjeljivala za pristup “oštre intervencije” u zemlji, koji je bio “uspješan”, ali je prešao na jedno od “lokalnih rješenja”, koje je bilo manje i po kojem “skoro da nema novih zakona”. Iz godine u godinu, Bosna je bila spuštena na liste prioriteta ministarstava vanjskih poslova. Nekad je to bio Bliski istok, drugi Afganistan, ili Venecuela, ili izbjeglička kriza.
Posljednja dva njemačka ministra vanjskih poslova posjetila su Mali, što je naravno razumno, jer tamo imaju trupe, ali nikada Bosnu. Evropska sigurnost počinje na Balkanu. Ako pogledate napade Molenbik (2016), Bataklan (Pariz, 2015) ili Beč (2020), oružje je uvijek dolazilo sa ili preko Balkana – istakao je Incko, prenosi Avaz.
Bivši visoki predstavnik, kako navodi “El Pais”, je rekao da smatra kako nije vrijeme za zatvaranje OHR-a iako to traže Kina i Rusija i da neće biti moguće sve dok zemlja ne bude nepovratno na putu prema EU. Incko traži i da se više pažnje posveti akcijama lokalnih lidera i da za njih snose posljedice bilo da se radi o korupciji ili blokadi institucije, piše “El Pais”.
