Kako je navela, kada se Bosna i Hercegovina prije 30 godina suočila sa istim, povampirenim fašizmom, svijetu je trebalo više od tri godine da prihvati saznanje da se u BiH brane ne samo životi građana, nego i sigurnost Evrope, demokratija, humanizam, ljudska prava i sve ono za šta se slobodni svijet borio u Drugom svjetskom ratu.
Potvrda toga je stigla 9. maja 1995. godine, kada se državna zastava Bosne i Hercegovine zavijorila na paradi u Parizu, zajedno sa zastavama država koje su odabrale stranu slobode, mira i demokratije, podsjeća Turković.
– Bosanci i Hercegovci su ponosni što su u najtežim okolnostima, pod prijetnjom genocida, zločina i nestanka oduvijek stajali na prvoj liniji odbrane tih evropskih vrijednosti. Te su vrijednosti ponovo napadnute brutalnom agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu – navodi Turković.
Kaže da je malo ko vjerovao da će nakon genocida u Srebrenici i agresije na BiH, u 21. stoljeću, jedna evropska država biti napadnuta, da će milioni ljudi biti protjerani, a hiljade ubijeni.
No, sve to govori jedno – Evropa će biti sigurna i sposobna da se brani samo ako je jedinstvena, cijela i zajednička. Evropska unija neće biti kompletna i bit će ranjiva sve dok i države zapadnog Balkana ne dostignu punopravno članstvo.
– Bosni i Hercegovini treba odobriti ubrzani kandidatski status, omogućiti brže ispunjavanje uvjeta i reforme. To neće, kao što su neki mislili, oslabiti, nego samo ojačati EU. Učinit će nas sposobnijim da branimo i gradimo svoju zajedničku budućnost – zaključila je Turković, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MVP-a, piše Fena.