Sada, predsjednik nevladinog udruženja pod nazivom Hrvatski narodni sabor, za sebe pokušava izvući maksimum iz novonastale situacije na način da kandidaturu Borjane Krišto predstavi kao svoj “humani gest” u interesu dobrih unutrašnjopolitičkih odnosa u Bosni i Hercegovini, dok će se on povući iza scene i sve poteze povlačiti iz sjene.
“Budući sam ja predsjednik HNS-a htio sam poslati svim drugima poruku da sam u stanju osloboditi se tog pritiska zastupanja samo moje, stožerne stranke HDZ-a i onda s pozicije predsjednika HNS-a dati doprinos osnaživanju svih političkih opcija hrvatskog naroda u BiH koje su u zajedničkom projektu osiguranja legitimnog predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH”, rekao je Čović.
No, iako nije na listama za Opće izbore koji će se održati 2. oktobra, to ne znači da će se Dragan Čović povući sa političke scene naše zemlje.
Naprotiv, on bi pri implementaciji izbora mogao naciljati fotelju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, koja bi prema nepisanom pravilu trebala pripasti nekome iz reda hrvatskog naroda. To se da nagovijestiti i iz posljednjeg intervjua za Federalnu novinsku agenciju gdje je kazao već istakao da bi novi predsjedavajući Vijeća ministara trebao biti Hrvat te kako je uvjeren da će to biti kandidat HNS-a.
Tu funkciju su u prethodna dva mandata obavljali Denis Zvizdić (2014. – 2018.) i Zoran Tegeltija (2018. – 2022.). Prije njih je predsjedavajući bio Vjekoslav Bevanda (HDZ).
U funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara, Čović bi ponovo u svojim rukama imao poluge vlasti te bi upravljao ili kao mnogo puta do sada blokirao brojne procese u zemlji.
Sve to ovisi i od briselskih pregovora u vezi s reformom Izbornog zakona BiH. Ukoliko lider HDZ-a dobije ono što želi, ili makar jedan dio s kojim će se zadovoljiti, sigurno se može očekivati jedan mnogo kooperativniji Dragan Čović. U protivnom se sa sigurnošću može očekivati ono što je nedavno otvoreno najavio – eskalaciju političke krize nakon izbora i nemogućnost implementacije izbora.
