U procesu pregovora o formiranju nove državne vlasti i koalicija u vremenu poslije oktobarskih općih izbora, upravo pitanje usvajanja budžeta iskristaliziralo se kao jedno od ključnih, naglašava ministar, jer se njima osigurava nesmetano funkcioniranje državnih institucija.
– Tada je naglašeno da bi Bosna i Hercegovina do kraja prvog kvartala trebala imati usvojen ovogodišnji budžet. Ukoliko bude dobre volje i vlast bude funkcionirala, a uvijek su moguća iznenađenja, budžet bi se mogao usvojiti do 31. marta – smatra ministar.
Veliki dio posla oko izrade ovogodišnjeg budžeta već je završen u prošloj godini, kaže Tegeltija i dodaje da je budžet gotovo bio i pripremljen, ali se o njemu nisu izjašnjavali jer mu nedostaje osnovni element, a to je s koliko sredstva će se raspolagati u 2023. godini.
Ipak najvažnija pretpostavka je završena, a to je usvajanje Dokumenta okvirnog budžeta, također svi budžetski korisnici su dostavili svoje budžetske zahtjeve i preostalo je da Fiskalno vijeće, kojeg čine premijeri i ministri finansija entiteta te predsjedavajući Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora BiH, usvoji Globalni fiskalni okvir.
Prema proceduri usvajanja budžeta Ministarstvo finansija i trezora predlaže Nacrt budžeta kojeg usvaja Vijeće ministara, a o njemu se potom izjašnjava Predsjedništvo BiH koje ga u formi prijedloga dostavlja na konačno usvajanje Parlamentarnoj skupštini BiH.
– Na prvoj sjednici Fiskalnog vijeća, kojeg čine i neki stari članovi jer novi saziv Vlade Federacije BiH još nije imenovan, dogovorili smo da se obavi još jedan krug političkih pregovora vezano za Globali fiskalni okvir. Suština svih razgovora je koliko će sredstava BiH povući sa jedinstvenog računa trezora – pojašnjava ministar.
Upravo to je limit na osnovu čega se izrađuje budžet za 2023. godinu. Procjene koje je napravio kabinet dosadašnjeg ministra finansija Vjekoslava Bevande (HDZ) je da je potrebno povući dodatnih oko 220 miliona KM s jedinstvenog računa.
Ostaje da se vidi do kojeg će se iznosa doći i koliki će biti budžet. Prvi dokument budžeta kretao se oko 1,3 milijarde KM za funkcioniranje institucija i nešto manje od tog iznosa planirano je za finansiranje vanjskog duga.
– Za mene je mnogo važnije u ovom trenutku da imamo usvojen budžet do 31. marta od njegovog iznosa. Taj dokument će se svakako razlikovati od prošlogodišnjeg jer je bilo nekoliko izmjena koja zahtijevaju dodatna sredstva – kazao je Tegeltija.
Pojasnio je da će se to dogoditi zbog povećanja osnovice za zaposlene, zbog izmjena koeficijanata za obračun plata za one koji nisu na rukovodećim pozicijama. Također potrebna su i dodatna sredstva za materijalne troškove zbog povećanja cijena na tržištu, a tu je i kredit čije servisiranje je potrebno završiti u 2023. godini.
U raspravama među parlamentarcima često se naglašava potreba za smanjenjem akciza i PDV-a na određene namirnice, ali Tegeltija kaže da je porezna politika često pogodan instrument za populističke rasprave u čemu BiH nije izuzetak.
– Opozicija često zagovara smanjenje poreza, a vlast u slučajevima kriza često pribjegava povećanju poreza što se dogodilo 2007. godine kada je bila velika ekonomska kriza te je većina zemalja u našem okruženju povećala stopu PDV-a, ali je u BiH zadržana ista zbog procjene da poreske stope ne treba često mijenjati jer to umanjuje ekonomsku sigurnost – ističe ministar.
Bosna i Hercegovina, uz još jednu zemlju u Evropi, ima jedinstvenu stopu PDV-a što ima i dobre i loše strane, kaže Tegeltija, dodajući da se on u trenutku uvođenje BiH u sistem PDV-a zalagao za diferencijalnu stopu, ali je odlučeno drugačije.
Uvođenje diferencijalne stope daje efekte, naglašava on, ali uvijek mnogo manje od onih koji se procjenjuju i od toga najviše profitiraju trgovci i proizvođači. Tegeltija podsjeća da se Upravi odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) uvijek negativno izjašnjavao o diferencijalnoj stopi PDV-a i smanjenju stope PDV-a kao i akciza na određenu vrstu proizvoda.
– Uvijek sam poštovao i zastupao njihove stavove i ne želim prejudicirati neke druge odluke šta bi to donijelo, ali bi bilo važno povesti ozbiljnu stručnu raspravu o svim tim prijedlozima i izbjeći politiziranje jer sve ovo što se danas čuje su populističke priče – smatra Tegeltija.
Osvrnuo se i na pitanje kadrovskih rješenja i imenovanja rukovodioca državnih institucija, kazavši da će se Vijeće ministara redovno baviti tim pitanjima, a izuzetno je važno da svi budu imenovani zakonski na mandat i kada on istekne da se provede procedura imenovanja.
Kada je u pitanju Upravni odbor UIO-a Tegeltija, koji je u prošlom mandatu obavljao dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, kaže da je bilo neslaganja u prethodnom mandatu oko tog imenovanja te da nije bilo spremnosti za pokretanje procedura izbora novog direktora UIO-a kojem je istekao mandat još 2020. godine.
– Sada je donesena odluka da se raspiše konkurs za izbor novog direktora i to će se uskoro dogoditi, a kada se završi konkursna procedura odluku o imenovanju donijet će Vijeće ministara BiH – kazao je.
Budući da su se pojavile informacije o tome da bi upravo Zoran Tegeltija trebao biti novi direktor Uprave za indirektno oporezivanje, on u intervjuu za Fenu kaže da jedino o čemu je razgovarano je da mandat pripadne predstavniku iz reda srpskog naroda i iz SNSD-a, ali ne i o imenima.
– Ove godine bit će 20 godina od uspostavljanje Uprave, a u tom periodu direktori su bili iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Upravni odbor UIO-a 2009. godine me predložio za direktora, ali nisam nikada imenovan. Tako da se s imenovanjima u okviru Vijeća ministara BiH može svašta dogoditi – kaže Tegeltija.
Izvršno-obavještajni odbor, kojeg čine predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ), Tegeltija i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (Narod i Pravda) koji mijenja ministra odbrane Zukana Heleza (Socijaldemokratska partija – SDP), zasjedao je jučer kada je razgovarno o imenovanju novog rukovodstva Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).
Tegeltija kaže da je dogovoreno da taj odbor utvrdi prijedlog za novo rukovodstvo koji će biti dostavljen Zajedničkoj parlamentarnoj komisiji za nadzor nad radom OSA-e i Predsjedništvu BiH te će se, nakon dostavljanja njihovog mišljenja, prijedlog uputiti u proceduru usvajanja Vijeću ministara.
– U ovom slučaju nema konkursne procedure. Jednoglasno je utvrđen prijedlog za tri imena i očekujemo da će u razumnom vremenu, koje znači osam dana, biti dostavljeno mišljenje ove dvije institucije – zaključio je u razgovoru za Fenu ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija.
Konaković je ranije potvrdio novinarima da je Almir Džuvo kandidat za direktora OSA-e BiH te da je zvanično pokrenuta procedura smjene dosadašnjeg direktora Osmana Mehmedagića. Zamjenik direktora OSA-e trebao bi biti Risto Zarić.
