… o pitanjima koja su riješena u proteklom mandatu dok je obavljao ovu dužnost kao i prioritetima njegovom budućeg djelovanja.
Ocijenio je da je tokom prošlog mandata bilo određenih zastoja što zbog globalnih poremećaja poput pandemije, ali i zbog unutrašnjih neriješenih pitanja i brojnih neslaganja između političkih aktera koji su činili vlast u prethodne četiri godine na državnom nivou.
Upravo zbog svih tih izazova ministar smatra da je i kompletan rad Vijeća ministara bio ograničen, ali je Ministarstvo koje vodio radilo na osiguranju, prije svega, uspješne koordinacije s entitetskim ministarstvima nadležnim za određene oblasti.
Spomenuo je odluku o nafti i naftnim derivatima koja je spremna za usvajanje, a koja je važna za zbog ispunjavanja svih obaveza koje BiH ima prema Energetskoj zajednici, a tu je zakon o utvrđivanju tržišta vina jer BiH ima 82 kompanije koje proizvode oko 18 miliona litara vina.
Važno je i definirati pitanje Trgovske gore, napominje Košarac, kao i uvođenje novih tržišta za bh. proizvođače poput euroazijskih i kineskog tržišta, a najavljuje i razgovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom jer su se brojne stvari od njegovog potpisivanja promijenile.
– Određeni dijelovi tog sporazuma naše proizvođače dovode u neravnopravan položaj, a jedan o ključnih stvari je očuvanje domaće proizvodnje te jačanje izvoza iz BiH – podvukao je ministar.
Trenutno je situacija takva da se u BiH slobodno uvozi određena roba, kaže Košarac, dok bh. proizvođači tu istu robu budu prisiljeni baciti, zbog čega je potrebno pronaći adekvatno rješenje.
Tu je i strategija ruralnog razvoja koja bi trebala biti urađena u partnerstvu s entitetskim vladama i nadležnim ministarstvima, kao i pitanje određenih oblasti iz energetike jer je Energetska zajednica uvela već četvrti paket, a u prvoj polovini godine trebao bi biti donesen i integrirani klimatski energetski plan do 2030. godine i raditi na većem iskorištavanju obnovljivih izvora energije.
Govoreći o dugogodišnjem pitanju izgradnje odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, Košarac podsjeća da je to važno što prije riješiti na dobrobit 250.000 ljudi u 13 općina u slivu rijeke Une.
Podsjeća da u prethodnom mandatu to nije riješeno iako je Hrvatska uporno tražila stav Bosne i Hercegovine. Formirano je koordinaciono tijelo i ekspertski pravni tim koji je napravio strategiju te Košarac očekuje da će u narednih 20-ak dana biti formiran tim koji će pratiti primjenu pravne strategije i informirati institucije o narednim koracima.
Kaže da je primarno važno očuvati zdravlje ljudi i okoliš te implementirati sve odluke Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i parlamenta, ali i očuvati bilateralne odnose s Hrvatskom, no ne po svaku cijenu jer “ako Hrvatska ne prepoznaje značaj bh. strane zašto bi BiH bila u podređenom odnosu”.
Očekuje stoga razgovore s dužnosnicima Hrvatske, ali i Slovenije jer postoje uvjeravanja da bi se upravo Slovenija i Hrvatska mogle dogovoriti oko neke lokacije, iako Košarac nije optimista da će do toga i doći.
– To zemljište je propusno, podliježe potresima te može ugroziti zdravlje ljudi i životnu sredinu i nadam se da ćemo kroz implementaciju međunarodnih sporazuma odbraniti naše interese – stava je Košarac.
Direktorat za zdravlje i sigurnost hrane Evropske komisije dostavio izvještaj o inspekcijskom nadzoru s ciljem utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za izvoz crvenog mesa iz BiH na tržište Evropske unije gdje su uočeni nedostaci koje je moguće prevazići, kaže ministar.
Dodaje da kao važno nije apostrofiran izvoz crvenog mesa u Evropsku uniju, iako BiH uvozi stoku iz EU, svježe i rashlađeno meso bez carinskih obaveza dok druge zemlje imaju carine te Košarac smatra da se mora ili mijenjati SSP ili omogućiti bh. proizvođačima izvoz.
– EU uvijek ima dodatne standarde, a u principu brani interese svojih zemalja i proizvođača. Postojao je otpor za uvođenje zaštitnih mjera zbog odnosa s EU iako su svi prijedlozi bili u skladu sa SSP-om – podvukao je Košarac.
Od EU je zatraženo da stoka koja je uvezena iz EU i prošla proces tova iz BiH bude izvezena u treće zemlje preko luke Ploče, ali EU to nije dozvolila. Zato je procijenjeno da je potrebno adaptirati poljoprivredne proizvođače na evropske standarde jer bi to rasteretilo pojavu viškova u proizvodnji.
Smatra da je to potrebno uraditi do aprila kako bi se onda razmatralo na koji način u perspektivi je moguće razmatrati adaptaciju SSP-a kako bi se uvele zaštitne mjere poput carina ili osposobiti proizvođače da izvoze crveno meso.
– Primarno pitanje treba biti zaštita domaće proizvodnje. I u lancu snabdijavanja i prodaje mora postojati regulatorni okvir koji će iskazati koliko je neophodno u tržnim marketima imati domaće proizvode – stava je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
EU je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, kao i zemlje CEFTA-e te je potrebno prepoznati šta druge zemlje rade kako bi bili servis i podrška poslovnoj zajednici, zbog čega Košarac ponavlja da je Otvoreni Balkan ideja koja bi adaptirala bh. proizvođače za neke nove trendove i olakšalo vanjskotrgovinski promet.
BiH u zemlje Evropske unije izvozi električnu energiju gdje se pokazalo da postoje ozbiljni energetski potencijali jer je izvezeno 1,8 milijardi KM u vrijeme energetske nestabilnosti, a izvozi i i metalske proizvode i u toj oblasti vrlo je dominantna u autoindustriji.
– U drvoprerađivačkom sektoru također izvozimo u zemlje Evropske unije, a izvozimo i mnogo tekstila i obuće i time osiguravamo značajan porast obima vanjskotrgovinske razmjene s EU – dodao je ministar.
Uz konstataciju da je Bosna i Hercegovina i dalje jedina zemlja u Evropi koja nije uvela mjeru “plavog dizela” za poljoprivrednike, Košarac naglašava da je to u nadležnosti entiteta jer ne postoji ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou.
Hrvatska je postala zemlja članica Schengena, a ministar Košarac kaže da je i prije toga BiH imala određene zastoje na granici u ljetnom periodu što je naknadno riješeno, ali napominje da sa trenutnim značajnim problemima Ministarstvo nije upoznato, no potrebno je djelovati preventivno.
Ministar Košarac komentirao je u intervjuu za Fenu njegovu raniju izjavu da Vijeće ministara BiH na prvoj narednoj sjednici mora prioritetno usvojiti prijedlog za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne istočne interkonekcije.
Ukoliko izostane davanje saglasnosti na izgradnju gasne istočne interkonekcije, kao jednog od strateških projekata u Republici srpskoj, ministar Košarac je upozorio da će to negativno uticati na realizaciju drugih projekata u Federaciji BiH.
Ističe da je ranije data podrška Republike Srpske za južnu intekonekciju koja je značajna za Federaciju BiH jer će od toga imati korist svi u BiH, cijeneći da je značajno uraditi gasifikaciju i tamo gdje postoje strani partneri potrebno je to iskoristiti i ući u realizaciju tog posla.
Vijeće ministara BiH sada bi se trebalo izjasniti o izgradnji gasne istočne konekcije što je samo prvi korak koji se nedozvoljava, kaže. Potom bi uslijedilo formiranje radne grupe koju predlaže Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Predsjedništvu BiH, a onda bi se otvorio dijalog sa Srbijom i pravila finalna verzija sporazuma.
Pojašnjava da tada Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa obavještava Vijeće ministara i Predsjedništvo o (ne)postignutim dogovorima i potom sporazum ide u Ministarstvo vanjskih poslova nakon čega tek slijedi procedura usvajanja i ratifikacije sporazuma.
Izrazio je uvjerenje da će politika iz Federacije BiH, nakon formiranja nove parlamentarne većine poslije održanih izbora u oktobru, imati više razumijevanja za ove projekte.
– U vrijeme globalnih izazova važno je osigurati različite vrste energije u BiH kako bi bili energetski stabilni, kako bi građani imali što jeftinije energente i kako bi privreda imala mogućnost da bira koje će energente koristiti za proizvodnju i time uticati na cijenu proizvoda – zaključio je u intervjuu za Fenu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, prenosi Fena.
