“Čini mi se da je početni zamah jenjavao par puta u nekim kratkim krizama. Nadam se da to neće osjetiti na onim odlukama koje smo obećali donijeti do godišnjih odmora. Što se tiče vijeća ministara BiH mogao bih biti čak jako zadovoljan, ali tek sad dolaze na stol oni pravi zakoni koje moramo usvojiti ili promijeniti i kad razgovaram s predstavnicima međunarodne zajednice i s kolegama iz parlamentarne većine s kojima smo to dogovarali, čini mi se da još nije kasno, ali ostalo nam je još samo mjesec dana”, kazao je Čović u intervjuu za Fenu.
Ističe da bi do kraja sedmog mjesec morali u parlamentarnoj proceduri imati ključnih četiri-pet zakona.
“Ako to uradimo onda možemo reći da smo sve sustigli. Ona operativa koja je dugo čekala je završena, ali mi čekamo te zakone i ono što je nužno da prođe parlamentarnu proceduru, zbog čega smo i Zastupnički i Dom naroda zakazali u dva dana, na kraju srpnja. I ako to bude, onda ću biti jako zadovoljan. Ali isto tako, ako ne bude, onda ćemo morati vrlo jasno kazati da nismo ispoštovali dinamiku koju smo sami sebi postavili i obećali međunarodnoj zajednici. Početkom srpnja u BiH dolazi važno izaslanstvo EU koje će s bh. vlastima razgovarati o nužnim koracima. Sve je u našim rukama da to završimo i moramo biti kritični do kraja. Prvih par mjeseci smo radili vrlo intenzivno, riješili puno operativnih stvari, ali sada kada treba doći do brzog usuglašavanja zakona, na koje mi politički i ne bi trebali imati puno utjecaja, jer oni su europski i moraju slijediti europske standarde”, tu smo zastali, navodi Čović.
Kadrovska rješenja i fotelje
U Federaciji BiH je situacija, kaže, nešto drugačija, jer tek je mjesec i pol kako imamo novu vladu. Smatra da imamo dosta kvalitetnu strukturu ministara i da nema nikakvog dodatnog političkog opterećenja za rad te Vlade.
“Ja sad očekujem da Vlada punim kapacitetom krene, prije svega s ekonomskim reformama. Rebalans proračuna će napraviti, energetski zakoni su na dnevnom redu, ali ono što me zabrinjava da nismo u stanju stvoriti mogućnost da Parlament, a posebno Zastupnički dom normalno zasjeda. Ta većina je dosta tijesna i volio bih da ne dođemo u bilo kakvu krizu, a iskreno nema niti jednog razloga za to. I moramo se osloboditi tereta raznih političkih spinovanja i krenuti u reforme. Dakle, pomiješanih sam stavova kada je u pitanju procjena rada ili nerada. Možemo izvući vrlo pozitivno sve, ali moramo mnogo brže i dinamičnije raditi idućih mjesec dana“, poručuje Čović u razgovoru za Fenu.
Komentirajući probleme oko funkcioniranja Ustavnog suda BiH i najavu iz Republike Srpske o mogućem bojkotu rada državnih institucija, Čović kaže da je svaka kriza, mala ili velika, problem za ovako ranjive odnose u BiH.
“Pogotovo za parlamentarnu većinu koja nije tako izražena u brojkama. Mi trebamo učiniti sve da te krize nemamo. Teško mi je govoriti o RS-u, kad mi u Federaciji nismo bili u stanju imenovati suca za kojeg smo se dogovorili prije četiri mjeseca da ćemo to završiti. To je prava primjedba, zašto ne završimo ono što možemo, a onda ćemo teže stvari. Ali u svakom slučaju, ja osobno i svatko u politici treba dati svoj doprinos da izbjegnemo i te najmanje krize, jer dovoljno je da se dvije riječi kažu krivo u nekom vremenu pa da se one prenesu i na mnogo ozbiljnije stvari. Nadam se da neće doći do takvog zastoja kojih smo imali i u zadnjih desetak godina više puta, poput toga da se najavljuje napuštanje institucija. Tek smo ih sagradili, dali im povjerenje da rade, tako da bi to bila loša poruka za sve nas koji smo danas u vlasti”, kaže Čović.
Smatra da u Federaciji BiH partneri trebaju pokazati da to može dobro funkcionirati, a onda motivirati i drugi entitet, njihove predstavnike, da se zajedno napravi iskorak i otklone prepreke koje danas imamo i kada je Ustavni sud u pitanju, ali ne samo Ustavni sud. Ima tu, dodaje Čović, još puno toga što može prijetiti normalnom funkcioniranju vlasti.
“Potrebno da lideri koji su se u Federaciji BiH obvezali na uspostavu vlasti ubrzano donose odluke u nizu oblasti vezanih za privlačenje investicija i mogućnost povlačenja sredstava iz EU. Od toga ovisi naš politički kredibilitet na međunarodnoj sceni. HDZ je svoj dio posla obavio i kada su kadrovska rješenja u pitanju. Sugerirao sam Trojki da ubrzaju kadrovska rješenja i da se to, ako će se raditi, radi u roku od mjesec dana, a ne da nam dugoročno tema budu fotelje i onda ćemo, bojim se, godinu dana pričati o foteljama, a to će onda kočiti sve procese. U idućih mjesec dana moguće je puno toga uraditi, posebno kroz izvršnu vlast“, naglašava Čović.
Govoreći o mogućoj alternativi sadašnjoj vlasti Čović je kazao da bi to mogla biti samo vlast koju smo imali do prije dva mjeseca, a to bi, ističe, bio put unazad koji bi bio isprepleten različitim ucjenama i blokadama.
“Siguran sam da ova vlast mora iskoristiti svoju šansu i primarno ispit je na nama, tri stranke iz Sarajeva i HDZ sa širim partnerima koji čine tu strukturu, da pokažemo kako smo zaslužili predvoditi izvršnu vlast. Oporba mora postojati i biti glasnija, da nas motivira da neke stvari radimo brže, a nikako da nas nekakvim spinovima drže u jednoj ravnoteži nerada“, poručuje Čović.
Kada je u pitanju uspostava vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, Čović kaže da je zahtjevno naći 20 ruku u parlamentu u ovakvim odnosima.
“Za to trebate imati partnera kod Bošnjaka koji može osigurati jedan pristojan broj u tih 20 zastupnika većine. HDZ može na sebe preuzeti 14 ili čak 15 zastupnika, ali više od toga ne smijemo. Partner koji nema bar šest ili sedam ruku u skupštini, slabi tu koaliciju i partnerstvo“, kazao je Čović, izražavajući nadu da će pitanje uspostave vlasti u HNŽ-u biti uskoro riješeno.
Vezano za izbornu reformu, Čović ističe da nakon imenovanja tročlane radne skupine tu nema pomaka, iako rokovi koji su postavljeni cure.
“To je nešto gdje mi testiramo naše partnerstvo. I to ne smije ni na koji način opteretiti rad vlasti. Imamo grupu koja zasebno treba raditi taj posao i tražiti rješenja. Mi u sedmom mjesecu moramo početi taj rad i onda odmah u rujnu i listopadu ga nastaviti i završiti”, poručuje Čović uz napomenu da je izborna reforma jedna od obveza BiH na europskom putu.
Čović je pozdravio odluke sa zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, izrazivši nadu da će uskoro Vijeće ministara BiH imati zajedničku sjednicu i s Vladom Republike Srbije.
“Najvažnije je da se desila ta sjednica, jer se i samo njeno održavanje pokušalo dovesti u pitanje. Važno je da smo održavanjem ove sjednice pokazali da možemo surađivati s našim susjedima, našim ključnim partnerima. I kada pokažete i Europskoj uniji da ste u stanju neke stvari praktično artikulirati, to je dobra poruka”, kazao je Čović najavljujući češće dolaske premijera Andreja Plenkovića u BiH, jer je on, dodaje, među rijetkim europskim liderima kome je europski put BiH u stalnom fokusu.
“Moramo imati jasnu vanjsku politiku”
Kada je u pitanju odnos s drugim regionalnim ili svjetskim silama, Čović kaže da BiH ma koliko bila mala, predstavlja važan geostrateški prostor te da sa svima treba održavati korektne odnose, ali imajući u vidu kontekst geopolitičkih raspodjela koje se prepoznaju danas.
“Kina danas i Kina prije 20 godina nije isto. To je danas tehnološka, ekonomska i sigurnosna realnost. I s njom se mora razgovarati na tim razinama, i to ne samo BiH. Agresija na Ukrajinu je ostavila ožiljak na sve nas u Europi, na našu izloženost. Mi moramo imati jasnu vanjsku politiku i zato mi je i drago da je došlo do promjene u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Mi moramo usvojiti ključne dokumente da jednim glasom izlazimo vani. Onda će nam biti lakše i od svakoga dobiti nešto, kako od Turske kao partnera, ali cijelog islamskog svijeta i svih drugih. Premijer Viktor Orban je iskazao spremnost za jačanje ekonomskih odnosa Mađarske i BiH. Oni su ovih dana napravili jedan strateški dogovor sa Srbijom. Moje pitanje je zašto se mi ne nametnemo da i taj potencijal koristimo. Mi želimo strateški raditi na suradnji s Izraelom svjesni izazova koje to može donijeti zbog odnosa u BiH i islamskog svijeta prema BiH. Već nekoliko strateških projekata radimo s njima i idemo od Izraela učiti kako se, uvjetno kazano, mali narod može nametnuti u ekonomskim i tehnološkim rješenjima. Međutim, treba biti jasno da Zapad, Bruxelles nema alternativu kada je u pitanju naš integracijski kapacitet“, poručio je Čović.
Kao glavni izazov u budućem razdoblju u BiH Čović navodi konačno prihvaćanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda i njihovo legitimno predstavljanje u institucijama predviđenim za to.
“Ako se oslobodimo potrebe da još tragamo za nečim što nismo ostvarili u ratu, onda ćemo uspjeti. A ako netko još mašta da mu je ostalo nešto neostvareno iz tog vremena pa da sad to drugim sredstvima napravi, samo ćemo se valjati u blatu i tada, bojim se, nitko neće imati razumijevanja za nas. Treba nam razumijevanje da želimo Bosnu i Hercegovinu, nedjeljivu BiH neupitno, s jasnom europskom perspektivom, jer druge nema. I onda ono unutarnje, moramo se naučiti da sami u BiH donosimo odluke, poštujući jedni druge i Ustav BiH“, zaključio je Dragan Čović u intervjuu za Fenu.
