I o ubrzanim procedurama pristupanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji . Ali Prigožinovi tenkovi izazvali su uznemirenost.
Kratak pokušaj državnog udara “Wagnerovih” plaćenika u Rusiji i njegove posljedice na rusko vođenje rata protiv Ukrajine su top teme samita 27 šefova država i vlada EU, koji se održava u četvrtak i petak u Briselu. Iako se predsjedavajući samita Charles Michel u svom pozivnom pismu samo nakratko osvrnuo na situaciju u Rusiji, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvan je na ručak na samom početku samita, što će zasigurno podstaći diskusiju.
Jens Stoltenberg je upozorio EU i Zapad da ne potcjenjuju Rusiju nakon događaja tokom vikenda. Generalni sekretar NATO-a želi da govori o promijenjenoj bezbjednosnoj situaciji, nakon što se dijelovi privatne vojske Jevgenija Prigožina stacioniraju i nasele u Bjelorusiji.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda smatra da je njegova zemlja ugrožena najnovijim razvojem događaja. On poziva na dalje jačanje istočnog krila NATO-a. Nauseda je u srijedu u Kijevu, uoči samita EU, posjetio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Litvanski predsjednik je domaćin samita NATO-a za dvije sedmice.
Ulazak Ukrajine u EU?
Na samitu EU će se razgovarati o izgledima za učlanjenje Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Zelenski poziva na otvaranje formalnih procedura pristupanja EU prije kraja ove godine. Još uvijek nije jasno da li je Brisel spreman na ovaj korak. U svakom slučaju, Evropsko vijeće bi trebalo “poslati jasan signal da čvrsto stoji uz Ukrajinu i podržava Ukrajinu na njenom putu ka slobodi i miru. I na putu ka EU”, rekla je njemačka državna ministrica u Ministarstvo vanjskih poslova, Anna Lührmann.
Lührmann priprema samit šefova vlada i država zajedno sa svojih 26 kolega. Samit EU će pokrenuti dalju finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Učesnici će još jednom potvrditi da će EU pomagati Ukrajinu “sve dok bude potrebno”, najavio je predsjedavajući samita, predsjednik Vijeća EU Charles Michel.
Evropska komisija pozvala je da se budžet EU poveća za 66 milijardi eura do 2027. godine kako za dugoročnu pomoć Ukrajini tako i za vlastite projekte naoružanja. Vlade zemalja članica su to do sada odbijale. Prema riječima Karoline Edtstadler, austrijske državne sekretarke za Evropu. Evropska komisija bi najprije trebala “koristiti maštu” da izvrši preraspodjelu budžeta od oko 1,1 milijardi eura, a ne samo da traži svježi novac.
Brže procedure za zapadni Balkan?
Šefovi država i vlada neće se baviti samo zahtjevima za pristupanje Ukrajine, Moldavije i Gruzije Evropskoj uniji, koji su prihvaćeni prije godinu dana, već i pristupnim procedurama šest zemalja zapadnog Balkana, koje traju godinama. Ovdje se ulažu napori da se procedure ubrzaju, izvještavaju diplomate EU, koje pripremaju samit.
Još uvijek nije jasno kakvi bi mogli biti specifični efekti novog zamaha. “Ne smijemo zanemariti zemlje Zapadnog Balkana,” rekla je hrvatska državna tajnica Andrea Metelko-Zgombić uoči samita. “Očekujemo jasnu poruku za naših šest partnera na Zapadnom Balkanu, jer oni treba da preduzmu konkretne korake. Moramo im omogućiti da krenu naprijed na njihovom evropskom putu.”
Najveći kamen spoticanja ostaju aktuelne tenzije između Srbije i Kosova, koje Srbija smatra otcjepljenom pokrajinom. Na samitu će se razgovarati o mogućim rješenjima ovog sukoba, koji je stalno praćen erupcijama nasija. Prethodni posrednički napori visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borela bili su neuspješni.
Šta je sa strategijom prema Kini?
Čitav niz drugih spoljnopolitičkih pitanja ostavljen je po strani zbog ruskog rata u Ukrajini. Na primjer, samo će se ukratko govoriti o zajedničkoj strategiji EU protiv Kine, koja kasni i na koju se dugo čeka. Zapravo, ta strategija još uvijek ne postoji, kaže Francecsa Ghiretti iz Mercator instituta za kineske studije u intervjuu za DW.
“Postoji okvir, koji opisuje Kinu kao partnera, ekonomskog konkurenta i sistemskog rivala u isto vrijeme. Na tome će ostati, to se neće mijenjati. Ima li jedinstvene strategije? Nema! Ne postoji zajednički pristup 27 zemalja, članica. Interesi i prioriteti su jednostavno previše različiti.”
Rukovodstvo u Pekingu je naravno svjesno toga i postupa u skladu s tim pregovarajući samo sa pojedinačnim članicama EU, nastavlja Francesca Ghiretti. Neophodno je prepoznati rizike u ekonomskim odnosima i upravljati njima bez prekidanja veza. Njemački kancelar Olaf Scholz i Evropska komisija to nazivaju “smanjenjem rizika” bez “odvajanja” od izuzetno važnog kineskog tržišta.
Migracije i dalje kontroverzne?
Mađarski premijer Viktor Orban vjerovatno će se pobrinuti za malo uznemirenosti na samitu. Zajedno sa poljskim kolegom on želi protestirati protiv nedavno donesenih reformi u oblasti migracione politike i azila.
Orban je za njemački tabloid Bild rekao da ni pod kojim okolnostima neće platiti 20.000 eura za svakog migranta kojeg Mađarska ne prihvati. “Trošimo više od dvije milijarde eura za odbranu šengenskog prostora od ilegalnih imigranata. Nismo dobili ni jedan cent iz Brisela. Zašto bismo plaćali više?”, zapitao se Viktor Orban.
Orban je odbacio nove procedure oko ulaska migranata u EU, koje su prije tri sedmice usvojili ministri unutrašnjih poslova EU, ocijenivši ih previše labavim. Mađarski predsjednik doslovno je rekao: „One su signal bandama krijumčara da jednostavno nastave po starom, prenosi DW.
