Prema najnovijim prognozama, Europu će 4. studenog pogoditi prvi hladni udar, s naglim padom temperature i mogućim snježnim padalinama na nižim nadmorskim visinama. Međutim puno nas gore vrijeme očekuje u decembru, upozoravaju talijanski meteorolozi.
Portal Meteopuglia upozorava da bi nas ove, odnosno iduće godine, mogla pogoditi jedna od najhladnijih zima u zadnjih 65 godina. Najavljene vremenske promjene rezultat su gibanja na koje meteorolozi upozoravaju već neko vrijeme, kao što je fenomen La Niña i utjecaj polarnog vrtloga.
Talijanski meteorolozi predviđaju da će ovaj prosinac biti najhladniji mjesec u toj državi u posljednjih nekoliko desetljeća, a slična situacija vjerojatno će biti i u Hrvatskoj. Stručnjaci navode da će barometarski uvjeti vjerojatno donijeti zahlađenje ne samo za Italiju već i za cijelu Europu, potaknuto stratosferskim hlađenjem uzrokovanim nedavnim fenomenom “ESE Cold”.
Destabilizacija polarnog vrtloga
Meteorolozi prate znakove u stratosferi, koji ukazuju na promjene u troposferi koje bi pak mogle izazvati “MMW” (Major Midwinter Warming), odnosno snažno zagrijavanje usred zime. To bi dovelo do destabilizacije polarnog vrtloga što bi dovelo do niza promjena.
Iako samo stratosfersko zagrijavanje nije dovoljno za ekstremne hladnoće, mogući pomaci polarnog vrtloga mogli bi dodatno oblikovati zimsku klimu. Prognoze za prosinac najavljuju izuzetno hladne uvjete i mogući “hemisferski preokret” u temperaturnim trendovima diljem Europe.
Iako su neki europski meteorolozi već najavili rekordno hladnu zimu, meteorolog Zoran Vakula rekao je kako je još prerano za takva predviđanja.
Vakulin sud
“Premda bi mnogi željeli što je moguće detaljniju spoznaju vremena sljedećih tjedana i mjeseci, hoće li i kada snijeg, zahladnjenje i druge meteozanimljivosti, ono što može reći ‘ozbiljni’ školovani meteorolog, koji je svjestan ograničenja u izračunavanju budućeg vremena, teoriji kaosa na djelu i drugim ‘sitnicama’ koje prognozu znače, je ‘samo’ – većina dugoročnih vremenskih prognoza za srednju sezonsku/zimsku temperaturu zraka za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te bližu okolicu daju povećanu vjerojatnost barem malog pozitivnog odstupanja od prosjeka. Za ukupnu sezonsku/zimsku količinu oborine nema znatnije vjerojatnosti odstupanja od prosjeka”, komentirao je Vakula.
“No, za detaljnije i pouzdanije prognoze valja još pričekati. I to ne samo za ‘zimske’ mjesece, nego i za bliski nam studeni, koji nakon iznadprosječno toplog sljedećeg tjedna već daje nadu ljubiteljima hladnijeg vremena, pa i snijega. Hoće li se te nade ostvariti valja pratiti kratkoročnije prognoze, do sedam dana unaprijed, a one dugoročnije pratiti s oprezom – jer njihova vjerojatnost ostvarenja nije velika”, zaključio je domaći meteorolog, piše Zagreb.info.
