Federalni parlament jučer je izglasao zakon o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no nisu ga podržali zastupnici iz HDZ-a i drugih hrvatskih stranaka jer bi projekt trebala realizovati kompanija BH Gas iz Sarajeva, a ne nova kompanija čije bi sjedište bilo u Mostaru.
“Takva politička poruka legitimnih predstavnika hrvatskog naroda ne može biti snažnija i mi ih podržavamo u tome”, izjavio je Plenković novinarima.
“Svako nametanje nije dobro, svako preglasavanje je još gore. BiH treba skladno funkcionisati, ali ne tako da se jednom od tri naroda čini nepravda, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije”, istakao je.
Prema zakonu, operater tzv. Južne interkonekcije na teritoriju BiH bio bi BH Gas iz Sarajeva, a u Hrvatskoj tvrtka Plinacro. Izgradnja plinovoda omogućila bi BiH opskrbu plinom preko LNG terminala na Krku kako ne bi bila zavisna o ruskom plinu koji stiže preko Srbije.
Zastupnički dom je zakon u prvom čitanju podržao 2021., no on nikada nije dobio podršku u Domu naroda. Sada ga je “oživio” na prijedlog opozicione Stranke demokratske akcije (SDA), i to po hitnom postupku i uz neke promjene. Podržale su ga sve vladajuće stranke osim HDZ-a BiH, a zastupnici iz drugih hrvatskih stranaka bili su suzdržani.
Plenković smatra da je to što se dogodilo u parlamentu Federacije BiH “neobično”.
“Ako je Hrvatska ta koja BiH dovodi plin s južne strane, ne bi li onda trebalo voditi računa i o interesima hrvatskog naroda u BiH na način koji je razuman, pragmatičan?” upitao je premijer.
“Mislim da to nije u redu, to je tema o kojoj treba postići konsenzus, da Hrvatska koja je susjed i prijatelj pomogne BiH, a da u kontekstu plinifikacije interesi hrvatskog kao konstitutivnog naroda budu namireni”, istaknuo je Plenković,pišu Vijesti
Zakon je prošao nakon snažnog pritiska američkog ambasadora Michaela Murphyja koji je mjesecima pozivao da se on što prije donese.
On je i u srijedu uoči sjednice parlamenta pozvao zastupnike da usvoje zakon i za sve probleme povezane s njegovim donošenjem optužio čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića zbog njegova ranijeg insistiranja da projekt provodi nova kompanija čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Čović je to tražio s obrazloženjem da je sarajevski BH Gas kompanija pod potpunom kontrolom Bošnjaka, te da je opterećena lošim upravljanjem i velikim dugovima.
