Time bi, kako piše FT, bili obuhvaćeni i sistemi oružja koje prodaje treća zemlja, a u kojoj SAD ima “ovlasti za dizajn” (design authority), što znači da se nameću ograničenja na njihovu proizvodnju, primjerice raketni sistem Patriot.
No, ova se odredba ne bi primjenjivala ako SAD potpiše odbrambeno i sigurnosno partnerstvo s Bruxellesom, prenosi Newsweek.
Isključenje će se – ako se s time slože zemlje članice EU – također odnositi na kompanije za proizvodnju oružja iz Ujedinjenog Kraljevstva i Turske.
Isključenje američkih proizvođača oružja iz odbrambenog fonda EU teškog milijarde eura, predstavlja značajan preokret u transatlantskim odnosima, koji je imao zamah nekoliko godina te se drastično ubrzao s drugim mandatom Donalda Trumpa u Bijeloj kući.
Trump je jasno dao do znanja kako želi da Evropa preuzme više odgovornosti za vlastitu odbranu i obavlja veću ulogu u NATO-u, dok SAD prebacuje fokus na natjecanje s Kinom.
Dok je SAD kroz historiju bio dominantan dobavljač vojne tehnologije evropskim državama, neki zvaničnici EU sada sve više pozivaju na nezavisnost u odbrambenoj nabavi i strategiji.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je o potrebi za “strateškom autonomijom” Evrope, tvrdeći da se Stari kontinent ne bi trebao previše oslanjati na SAD u pogledu vojnih sposobnosti, prenosi Jutarnji.hr.
Ovaj potez dolazi usred širih geopolitičkih promjena, uključujući zabrinutost zbog političke nepredvidivosti SAD-a, posebno pod Trumpom.
Također, odluka dolazi u trenutku kada se SAD i EU sukobljavaju oko trgovine i carina kojima prijeti Trump, te najavljenog odgovora Bruxellesa.
