To planiraju uvođenjem obveza dežurstva vikendom i praznikom u domovima zdravlja. Međutim, “Index” saznaje smo da to ne znači apsolutno ništa jer pacijenti neće biti obavezni dolaziti u dom zdravlja, već i dalje mogu slobodno dolaziti na Hitnu, što znači da se Hitna neće rasteretiti iako Ministarstvo tvrdi suprotno.
“Reformskim mjerama u 2019. godini u cilju rasterećenja objedinjenih hitnih bolničkih prijema i osiguranja odgovarajuće njege akutnim bolesnicima, shodno novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj, uvodi se obaveza dežurstva vikendom i praznikom u djelatnosti porodične medicine, pedijatrije i stomatologije pri domovima zdravlja. Pružanjem hitne pomoći na primarnom nivou zdravstvene djelatnosti omogućit će se i rasterećenje hitnih bolničkih prijema”, ističu u Ministarstvu zdravstva Hrvatske.
“Index” je razgovarao sa doktoricom Ines Balint koja je rekla da ova odluka Ministarstva neće biti obavezujuća za pacijente.
“Ovaj zakon ne uvodi obvezu za pacijenta, već i dalje omogućuje da pacijent neograničeno puta godišnje koristi bolničke resurse. U Zagrebu zadnjih 20 godina postoje dežurstva subotom, nedjeljom i praznikom, ali dok god imate otvorena vrata KBC-a, ovaj haos na Hitnoj će se nastaviti jer je ljudima godinama data mogućnost da koriste neograničeno sve ove nivoe zdravstvene zaštite. Pacijent koji prvo dođe u Dom zdravlja i kad vidi gužvu, radije ode na Hitnu. Velika većina pacijenata zna zloupotrijebiti taj sistem jer zna da će na Hitnoj na jednom mjestu obaviti i laboratorijske pretrage i RTG. Zato se opterećuje Hitni bolnički prijam”, objasnila je primarijus Balint.
Kaže kako vikendom ili bilo kojim radnim danom pacijent ima tri mogućnosti, od 7 do 19 sati može otići doktoru porodične medicine, a ako je on u suprotnoj smjeni, onda se može otići kod doktora koji tada radi. U slučaju kad je pacijentu potrebna pomoć doktora subotom, navodi kako svaku subotu ujutro određeni porodični doktori rade u svojim ambulantama. U slučaju da pacijent, kaže, treba doktora subotom popodne, tada se ide u dežurnu ambulantu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja subotom radi do 20 sati te nedjeljom i praznikom od 7 do 20 sati.
“Ako vam pomoć treba primjerice u 22 sata, tada idete na Hitnu. Postoje dvije hitne, jedna regionalna pri Zavodu za hitnu medicinu. Ako je tim tamo, mora vas primiti, ako je na intervenciji, možete pričekati da se vrati. Postavlja se pitanje, funkcionišu li svi Zavodi za hitnu na takav način, da pacijenta koji pokuca i pregledaju. Prema zakonu bi morali, no prema našim informacijama, nije uvijek tako”, ispričala je dr. Balint.
U slučaju da nema nikoga na Zavodu za hitnu, kaže, pacijent može otići u bilo koju bolnicu.
“Inače takva praksa ne postoji ni u jednoj zemlji EU-a, već pacijent prvo mora obaviti pregled kod porodičnog doktora, zatim ide dežurnom doktoru primarne zdravstvene zaštite i noću na Zavod za hitnu. Tek kad se procjeni da se ne može pružiti potrebna pomoć na primarnom nivou, ako pacijentu treba posebna dijagnostika, onda dobije uputnicu za Hitnu. Nedopustiva je današnja praksa kao u Hrvatskoj da pacijent koji, npr. boluje od visokog tlaka, u 23 h dođe u Zavod za hitnu i da mu tamo niko ne zna spustiti tlak, već da ga se šalje u bolnicu”, rekla je dr. Balint.
Najveći problem je, tvrdi, nastao reformom Hitne. Pije reforme dok je ona radila kao doktorica na Hitnoj, Hitna je, kaže, imala 2 tima od kojih je jedan bio za teren, a drugi je ostajao u ordinaciji i po potrebi izlazio na teren.
“S obzirom na to da doktora nema, ovo je skupo i to razumijem, ali zbog te reforme Hitne, nastao nam je haos kakav sad imamo”, kaže dr. Balint.
Kao primjer stvaranja haosa na Hitnoj, ispričala nam je slučaj jedne pacijentice.
“Mlada žena u nedjelju popodne je busom došla iz prigradskog naselja u okolici Zagreba na Hitnu KBC-a Zagreb, koji bi trebao rješavati najhitnije slučajeve. Međutim, dežurni doktor je mora primiti, da bi ona bez pardona rekla da je boli želudac, da je bila kod doktorice koja joj je rekla da se radi o gastritisu. Međutim, pacijentica je smatrala da to nije tačno i tražila je ultrazvuk te je na kraju neopravdano ozračena. Nepotrebno joj je vađena krv i ona je uzela tih pola sata nekome ko je zaista bio hitan slučaj”, rekla je dr. Balint.
Navodi kako je problem što takve pacijente nitko ne sankcioniše.
“Ne znam kako to riješiti, treba li možda uvesti naplatu kod takvih pacijenata pa da se taj novac uplaćuje u fond za skupe lijekove, no oko toga se trebaju dogovoriti ljudi iz struke i politike. Nekorektno je da Ministarstvo zdravstva Hrvatske poručuje da će se taj problem s Hitnom riješiti novim zakonom. Ovaj će se problem riješiti samo kad se prime oni pacijenti koji su prije pregledani u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osim ako je neko dovezen bez svijesti. Ovaj sistem je doveo do kompletne kadrovske devastacije primarne zdravstvene zaštite, što dovodi do preopterećenosti radom i do pogreške doktora koja može biti kobna. Ne postoje doneseni standardi i normativi kojima će biti definirano ko koliko radi, s kojom opremom i u koje vrijeme taj kadar radi i nisu donesene stručne smjernice. Da bi pacijent kad oboli znao da će se riješiti po protokolu koji će biti jednak za sve od Vukovara do Dubrovnika, tek kad se to napravi, onda možemo stručno povjeravati kvalitet stručnog rada svakoga od nas”, zaključuje dr. Balint.
I dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije doktora porodične medicine (KoHOM) “Indexu” je rekla da i prema novom zakonu pacijent ima pravo odmah ići na Hitnu medicinsku pomoć, Objedinjeni hitni bolnički prijem ili u dežurnu ordinaciju primarne zdravstvene zaštite.
“Nigdje nije regulisano gdje prvo treba ići. Pacijentu su sva vrata otvorena, a u slučaju hitnosti ga svi i trebaju primiti. Pitanje je samo šta je hitno, a šta akutno (npr. upala grla) i što može čekati pa čak i do prvog radnog dana njegovog izabranog doktora. Međutim, pacijent misli da mu je sve hitno, a doktor uglavnom i ne može procijeniti hitnost i težinu bez pregleda pa mora primiti pacijenta i pregledati ga. Statistika kaže da je pravih hitnih pacijenata zapravo samo 30 posto, naravno to su pokazale analize nakon pregleda pacijenata”, rekla je dr. Krolo za “Index“.
Dakle, prema svemu sudeći, pacijenti uprkos novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti po kojem se uvode dežurstva u svim domovima zdravlja, ne moraju prvo ići svom porodičnom doktoru, već i dalje mogu na Hitnu u bolnicu, čak i ako nisu hitni slučajevi. Tako će se haos na Hitnoj i dalje nastaviti.
